Zagrebački Jutarnji list tvrdi da je hrvatski penzioni fond doživio krah i da je prvi put broj radnika i penzionera pao ispod odnosa 1:1 i sada iznosi 0,88:1, što bi značilo da manje od jednog zaposlenog izdržava jedan penzioner.
Ministar rada i penzionog sistema Mirando Mrsić počeo je da prati informacije koji se šire internetom, pa je na konferenciji o “Zdravoj i sigurnoj budućnosti – kako je osigurati” spomenuo potpuno nesigurno i neodrživo stanje postojećeg penzionog sistema, piše zagrebački Jutarnji list.
Preciznije, ministar je izjavio da je Hrvatskoj potrebno čak 2,5 miliona radnika da bi se efikasno isplaćivala postojeća penzija. On se dotakao i već odavno neodrživog odnosa broja radnika i penzionera od gotovo 1:1.
Mrsić barata brojkom od 1,2:1 u korist radnika, a posljednje statistike Zavoda za penzijsko osiguranje govore da je taj odnos u ovom trenutku 1,15:1.
List, međutim, navodi da je tu sliku potrebno iz objektivnih razloga poružniti I da je trenutno odnos broja radnika i penzionera pao ispod 1:1 i iznosi 0,88:1.
Hrvatska, dakle, prvi put ima više penzionera nego zaposlenih.
U statističkim izvještajima koje objavljuje HZMO nije moguće precizno razložiti osiguranike na proračunske i vanproračunske.
Da bi državni službenik došao u poziciju da plati svoj penzioni doprinos, iz kog mu se isplaćuje plata, mora prije toga da ostvari prihod u jednakom iznosu.
Kada u državnom budžetu ne bi bilo novca, taj državni službenik, osim što ne bi primio platu, ne bi mogao da plati svoj penzijski doprinos. Svoje obveze prema državnom budžetu prije navedenog moraju podmiriti zaposleni u privatnom sektoru koji čine skup realnih poreskih obveznika.
Početak krize i neprilagodljivost politike u novonastaloj situaciji govori da je pogoršanje odnosa, osim pada broja zaposlenih dodatno potpomognuto i neprekidan rast broja penzionera iz godine u godinu. Starenje populacije postaje očigeldan problem sistema, a neodrživost penzionog sistema mogla se naslutiti i znatno ranije.
Mrsić nastavlja sa još hrabrijim obećanjima kako će u narednim godinama penzioni sistem biti dorađen tako da do 2030. godine mjesečni iznos prosječne penzije dostigne vrijednost 9.000 kuna, a to bi, trebalo biti uporedivo sa iznosom 60-70 odsto prosječne plate.
Iz današnje perspektive takvo obećanje je zaista primamljivo i moglo bi da obezbijedi izvjestan broj političkih poena kod biračkog dijela, ali u postojećem okviru u potpunosti neizvodljivo.
Drugim riječima, uz godišnju inflaciju od 10 odsto do 2040. godine današnja prosečna penzija od oko 2500 kuna može narasti do 9000 kuna, ali će tih tih 9000 kuna u budućnosti vrijedeti koliko danas 2500 kuna.
(Telegraf)
