- Od ukupnog broja parova koji imaju djecu, svaki drugi ima samo jedno dijete. Situacija je zabrinjavajuća - kaže za “Blic” Snežana Lakčević, načelnica Odjeljenja za popis stanovništva Zavoda za statistiku Srbije.

Koliko je situacija loša, pokazuje i neslavan rekord koji je Srbija postigla prema poslednjem popisu - u čak 1.458 naselja (31 odsto) nije rođeno nijedno dijete. Pored toga, svake godine u Srbiji umre oko 34.000 ljudi više nego što se rodi. Da bi kao nacija Srbija mogla izumrjeti, više je nego jasno, upozoravaju demografi, ali rijetko ko je očekivao da će to se odvijati ovolikom brzinom.

- Osim pada nataliteta, u Srbiji je u konstantnom padu i stopa fertiliteta. Ona pokazuje koliko žene u prosjeku rode djece dok su u plodnom razdoblju, između 15 i 49 godina starosti. Za prostu reprodukciju jednog naroda potrebno je da stopa fertiliteta bude minimum 2,1 a kod nas je ona 1,4 još od 2005. godine - objašnjava Gordana Bjelobrk, načelnica Odjeljenja vitalne statistike u Zavodu. Matematički gledano, spasiće nas jedino da svaka porodica ima bar troje djece. Iz ove perspektive veoma je teško, dodaje ona.

- Mi smo nevitalna, stara nacija koja po procentu penzionera prednjači u Evropi. S ovakvim natalitetom vjerovatno je da za 10 do 15 godina uopšte nećemo imati problem nezaposlenosti, naprotiv. Postoji mogućnost da ćemo čak biti prinuđeni da uvozimo radnu snagu - smatra demograf Vladimir Nikitović.

On, međutim, dodaje da siguran posao ne utiče mnogo na odluku o rađanju, ma koliko mnogima to služilo kao opravdanje za to što nemaju djecu.

- Štaviše, u cijelom mediteranskom pojasu koji pati od pada nataliteta, dominantni su kulturološki i psihološki faktor, otuđenost, problemi oko pronalaženja odgovarajućeg partnera, nestabilne emotivne veze. Zanimljivo je da dok istočna i južna Evropa kubure sa rađanjem, zapadna i sjeverna imaju bolji natalitet - ističe Nikitović za Blic.