Ukoliko bi se svaka žena nakon 30. godine bavila nekom fizičkom aktivnošću, na taj način bi se moglo spasiti 3.000 života svake godine samo u Australiji, tvrde istraživači.

Pripadnicama nježnijeg pola često se govori o uticaju koji fizička aktivnost ima na stas, odnosno na fizički izgled, ali rijetko se govori o tome da je fizička neaktivnost zapravo opasnija od gojaznosti.

Zato, Britanska fondacija za srce upozorava da je najveći faktor rizika za srčane bolesti upravo fizička neaktivnost.

Istraživački tim sa univerziteta Kvinslend u Australiji pratio je zdravlje više od 30.000 žena, od kojih su neke rođene 20-ih, 40-ih, a neke 70-ih godina prošlog vijeka.

Prilikom sprovođenja ove studije, rezultati su pokazali da je, pored pušenja, za zdravlje srca najopasnija fizička neaktivnost.

Stručnjaci naglašavaju da je važno zapamtiti da postoji nekoliko faktora rizika kada je riječ o srčanim bolestima, a to su najčešće: pušenje, gojaznost, visok krvni pritisak i povišen holesterol.

Ukoliko neaktivnost loše djeluje na zdravlje srca, to znači i da se obrnut rezultat može postići vježbanjem. Koliko fizičke aktivnosti je dovoljno da bismo uradili nešto dobro za svoje zdravlje?

Stručnjaci tvrde minimum 30 minuta dnevno, a poželjno je oko 45 minuta fizičke aktivnosti svakog dana.

"Vježbanje u ovom trajanju izuzetno je važno za unapređenje zdravlja cjelokupnog organizma, a na taj način se i rizik od srčanih bolesti dvostruko smanjuje", objašnjava dr Vendi Braun, a prenosi portal KoDren.

Prema mišljenju stručnjaka, svi odrasli starosti između 19 i 64 godine trebalo bi da budu oko 150 minuta nedeljno fizički aktivni, odnosno pet dana po 30 minuta.