Poplave su sprale riječna korita i podstakle klizišta koja su iskopala znake upozorenja sa minskih polja, a u mnogim slučajevima i same mine.

Pa je tako i u Brčkom pomjereno minsko polje, gdje je čak došlo i do eksplozije jedne bombe, ali, srećom, nije bilo povrijeđenih.

U strahu su i Prijedorčani nakon što je u mjestu Sredići isplivala minobacačka granata, a u Bašćanima i dalje u vodi pluta kanta puna bombi i municije. Do jedne kuće u Ljubiji doplivao je frižider sa devet bombi.

Ništa bolja situacija nije ni u Zavidovićima, gdje su mještani prije nekoliko dana u centru grada pronašli metke velikog kalibra, koje su odmah prijavili Centru za uklanjanje mina u BiH.

U selu Čekrekčije pored Sarajeva pirotehničari čiste klizištem pomaknuta minska polja, koja je prethodno poplavila rijeka Bosna, kao i okolna poljoprivredna polja i naseljena područja.

Kako kažu stručnjaci, postoji opasnost da će iskopane mine ne samo biti razbacane po široj okolini pogođenoj poplavama, već da će otići nizvodno i ugroziti druge zemlje poput Srbije, Hrvatske, Rumunije i Bugarske.

Saša Obradović iz BH MAC-a, Centra za uklanjanje mina u BiH, kazao je da su svi operativni timovi na poplavljenim područjima gdje se voda povukla, sa ciljem prikupljanja informacija o promjenama granica minski sumnjive površine.

"Najugroženija područja od mina su ona gdje se voda povukla. Kritično je u Doboju, Maglaju i u svim naseljima koja su uz Savu. Najviše problema ćemo imati u Posavini jer je kompletan nasip rijeke Save bio miniran u proteklom ratu", kazao je Obradović.

Apeluje na stanovništvo da ne brza sa čišćenjem kuća i okućnica jer su vodene bujice mogle donijeti eksplozivna sredstva i tamo gdje ih nikada nije bilo.

"Dosta je eksplozivnih sredstava koje je voda ubacila u kuće. Ako uoče minsko sredstvo, treba odmah da prestanu sa radom, i da o tome obavijeste najbližeg policajaca, pripadnika Civilne zaštite ili da pozovu Centar za uklanjanje mina u BiH", naglasio je Obradović.

Dodao je da stanovništvo treba obilježiti mjesto gdje je pronađena mina, da ne bi neko drugi nastradao, ističući da ova sredstva ne smiju nikako dirati jer njihovo najmanje pomjeranje može napraviti katastrofalne posljedice.

Kako kaže, trenutno imaju 1.000 akreditovanih deminera, ali najveći problem s kojim se sada susreću jeste novac.

"Imamo dovoljno obučenih deminera, ali nam je potreban novac. Kolika je suma u pitanju, ja to ne mogu procijeniti", kazao je Obradović.

Obradović je kazao im je u pomoć stigla Belgijska vojna akademija, koja bespilotnom letjelicom snima u Maglaju i Doboju, dok je Univerzitet Vrije iz Brisela ponudio pomoć preusmjeravanja satelita i snimanja poplavljenih područja u BiH.

U petak će biti održan regionalni sastanak za humanitarno deminiranje, na kome će biti osnovan regionalni stručni tim za djelovanje u kriznim situacijama na području Srbije, Hrvatske i BiH.

Štab Civilne zaštite Tuzlanskog kantona uputio je apel svim građanima uključenim u mehaničko čišćenje plavnih i nanosa klizišta da posebnu pažnju obrate na eventualnu pojavu neeksplodiranih smrtonosnih sredstava.

"To se posebno odnosi na područja u blizini nekadašnjih linija razgraničenja. Takođe, minska opasnost u velikoj mjeri je prisutna u slivovima rijeka Bosne, Spreče, Usore i Krivaje", upozorili su iz ovog štaba.

Inače, 20 godina poslije rata, 15 dosto ukupnog broja stanovnika BiH, njih 540.000, živi u blizini minskih polja, a sa 18 miliona kvadratnih metara i 477 minsko sumnjivih lokacija, Doboj je minama najzagađenija sredina u BiH.

Do danas je u BiH registrovano šest minskih nesreća, pri čemu su četiri osobe smrtno stradale, a osam osoba je povrijeđeno.