Danas predsjednički izbori u Ukrajini
Petar Porošenko, glavni kandidat za novog predsjednika Ukrajine

U sjenci nasilja na istoku zemlje

Danas predsjednički izbori u Ukrajini

Ruski mediji prenijeli su da postoje indicije da su italijanski novinar i njegov prevodilac ubijeni, a francuski fotograf ranjen u blizini Slavjanska.

Glasanje je počelo u 08.00 časova po lokalnom vremenu širom bivše sovjetske republike od 45 miliona stanovnika i biće zatvorena 12 sati kasnije, kada će prve izlazne ankete pokazati preliminarne rezultate uoči zvaničnih koji bi trebalo da budu saopšteni u ponedeljak.

Birači će se suočiti sa zatvorenim biračkim mjestima na Istoku, gdje naoružane pro-ruske snage pokušavaju da blokiraju izbore, nazvavši ih nelegalnim, prenijela je agencija Rojters.

Evropski posmatrači su prisutni na izborima mada su se, uglavnom, povukli iz oblasti Donjecka, gdje je nestabilna situacija.

Ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova u prvom krugu glasanja, biće održan u drugi krug izbora 15. juna, navodi britanska agencija.

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je milioner Petro Porošenko daleko ispred njegovih rivala na predsjedničkim izborima.

Ukrajinci biraju nasljednika svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, posle predizborne kampanje koja je bila u sjenci nasilja na istoku zemlje, a ako proteknu uspješno, izbori bi mogli da znače prekretnicu u dugotrajnoj ukrajinskoj krizi.

Za današnje izbore nije određena minimalna stopa izlaznosti, već će se, ukoliko nijedan od 18 kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova, dva najbolje plasirana predsjednička kandidata suočiti u odlučujućem krugu koji će biti održan 15. juna.

Nešto više od 19 odsto od ukupno 35,5 miliona glasača u Ukrajini žive u tri proruska regiona, a to su Krim, Donjeck i Lugansk.

Na poluostrvu Krim, koje je u martu pripojeno Rusiji posle referenduma o otcjepljenju, glasanja neće biti.

U Donjecku, gdje živi 9,3 odsto glasača, polovina oblasnih izbornih komisija je ili pod kontrolom proruskih aktivista ili bi moglo da bude napadnuto tokom glasanja, saopštili su izborni zvaničnici.

U Lugansku, u kojem živi pet odsto ukrajinskih birača, dvije trećine lokalnih izbornih komisija je u sličnoj situaciji.

Glavni kandidat za novog predsjednika Ukrajine je milijarder Petro Porošenko, a znatno iza njega je bivša premijerka Julija Timošenko.

Prema rezultatima najnovije ankete, 45 odsto birača namjerava da Porošenku povjeri svoj glas, dok bi samo 7,5 odsto Ukrajinaca poklonilo povjerenje njegovoj nacionalističkoj rivalki.

Porošenko (48), tajkun u konfekcijskoj industriji poznat kao "kralj čokolade" i vlasnik popularnog TV kanala, fabrika automobila i brodogradilišta, uživa podršku istaknutog političara i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Jurija Lucenka, kao i bokserskog šampiona koji je prešao u političare Vitalija Klička.

Harizmatična bivša premijerka Timošenko (53) oštra je kritičarka bivšeg predsjednika Janukoviča, za vrijeme čijeg mandata je stavljena iza rešetaka što je naišlo na široku osudu kao politički motivisan potez, ali je nakon njegovog svrgavanja oslobođena.

Što se ostalih kandidata tiče, prvobitno ih je registrovano 23, ali se pet povuklo iz predsjedničke trke, među kojima proruski poslanik ukrajinskog parlamenta Oleh Carjov i lider Komunističke partije Petro Simonenko, koji su se žalili da ih nova vlada u Kijevu uznemirava.

Među onima koji su ostali u trci su Dmitro Jaroš, za kojim se u Rusiji traga zbog optužbi za terorizam. On je lider ultranacionalističke partije Desni sektor, koji je bio od koristi u svrgavanju Janukoviča.

Partija regiona, koja je bila na vlasti za vrijeme Janukoviča, imenovala je bivšeg gradonačelnika i sadašnjeg guvernera Harkova Mihaila Dobkina za kandidata, ali se nadmeće i poslanik Sergej Tihipko koji je nedavno izbačen iz te stranke.

Predsjednička ovlašćenja su značajno smanjena nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu. Novi predsjednik će moći da imenuje šefa diplomatije i ministra odbrane, kao i državnog tužioca i šefa bezbjednosne službe, s tim da imenovanja treba da odobri parlament, a poslanici će birati ostale članove kabineta.

Predsjednik više ne može da smjenjuje ministre, ali zadržava ovlašćenje da raspusti parlament.

(tanjug)