Te su činjenice iznesene u Evropskom izvještaju o drogama 2014: Trendovi i razvoj koje je danas objavila EU agencija za droge (EMCDDA) u Lisabonu. U svojem godišnjem izvještaju o problemima s drogama agencija još jednom opisuje, ukupno gledajući, stabilnu situaciju u kojoj se javljaju pozitivne naznake u odnosu na uobičajene droge. No, protivtežu ovoj situaciji predstavljaju nove prijetnje sintetičkih droga, uključujući stimulanse, novih psihoaktivnih supstanci i lijekova, koji postaju sve prisutniji na promjenjivom evropskom tržištu droga.
Sesilija Malmstrom, evropska komesarka za unutarnje poslove, kaže da je veoma zabrinuta zbog toga što droge koje se danas upotrebljavaju u Evropi mogu biti štetnije za zdravlje korisnika nego prije.
„Postoje naznake da su ekstazi i kanabis koji se prodaju na ulicama sve jači. Takođe napominjem da se EU-ov sastav ranog upozoravanja, naša prva linija odbrane od novih droga, nalazi pod sve većim pritiskom s obzirom na to da se broj i raznovrsnost supstanci naglo povećava“. Malmstrom dodaje: „Evropska tijela za sprovođenje zakona sve se više suočavaju s činjenicom da mali lako prenosivi paketi naizgled bezazlenog praha mogu sadržavati više hiljada pojedinačnih doza. Ova godišnja analiza EMCDDA pruža vrlo važan uvid u rastuće evropske probleme s drogama. Međutim ove je informacije sada potrebno uključiti u sprovođenje zakona, prevenciju i liječenje. Nužno je upotrijebiti ove podatke kako bismo osigurali da odgovor europskih nadležnih tijela drži korak s novonastalim izazovima s kojima se suočavamo.”
Volfang Gec, direktor EMCDDA-e, kaže: „U cjelini možemo vidjeti da je u Evropi ostvaren napredak u odnosu na neke od važnijih ciljeva politike javnog zdravstva iz prošlosti. No, evropska perspektiva može prikriti neke važne nacionalne razlike. Naši najnoviji podaci pokazuju da su ohrabrujući ukupni trendovi u EU-u s obzirom na, primjere, smrtne slučajeve prouzrokovane predoziranjem i infekcije HIV-om povezane s drogama u oštrom kontrastu sa zabrinjavajućim pojavama u nekoliko država članica.”
Prepoznavajući ovu složenost, izvještaj pruža sveobuhvatan pregled dugoročnih trendova i razvojnih kretanja povezanih s drogom u Evropi.
Heroin u opadanju, ali zamjenske supstance izazivaju zabrinutost
Iako je proizvodnja heroina na svjetskom nivou i dalje visoka i povećavaju se količine zaplijenjene u Turskoj, najnoviji podaci o broju zahtjeva za liječenje i zapljenama u Evropi ukazuju na opadajući trend u upotrebi i dostupnosti ove droge. Broj prijavljenih osoba koje prvi put pristupaju specijalizovanom programu liječenja problema povezanih s heroinom smanjio se s najviše vrijednosti od 59 000 u 2007. na 31 000 u 2012. Podaci o snabdevanju drogom pokazuju da je količina heroina zaplijenjena 2012. (5 tona) najniža u posljednjoj deceniji, a jednaka je polovini količine zaplijenjene 2002. (10 tona). Broj zapljena heroina takođe se smanjio s otprilike 50 000 u 2010. na 32 000 u 2012.
1,3 MILIONA PROBLEMATIČNIH
Procjenjuje se da u Evropi ima 1,3 miliona problematičnih korisnika opijata, većinom heroina. U Izvještaju je naglašena zabrinutost zbog činjenice da se heroin često zamjenjuje drugim tvarima, kao što su sintetički opijati. Ti sintetički opijati koji se proizvode na nezakonit način ili zloupotrebljavaju iz medicinskih izvora, obuhvataju visokopotentne fentanile i supstance koje se upotrebljavaju u zamjenskom liječenju zavisnosti o opijatima (npr. metadon, buprenorfin). Tokom 2012. u 17 je zemalja zabilježeno da je više od 10 % korisnika opijata koji su prvi put započeli specijalizovani program liječenja zloupotrebljavalo opijate koji nisu heroin
Smrtni slučajevi povezani s drogom: ukupno smanjenje, ali porast u nekim zemljama
Upotreba droga jedan je od glavnih uzroka smrtnosti među mladima u Evropi, kako predoziranjem (smrtni slučajevi prouzrkovani drogom) tako i bolestima povezanim s drogom te nesrećama, nasiljem i samoubojstvom. Sveukupno je u Evropi tokom 2012. zabilježeno otprilike 6 100 smrtnih slučajeva prouzročenih predoziranjem koje je uglavnom povezano s opijatima. To se može uporediti sa 6 500 slučajeva zabilježenih 2011. i 7 100 slučajeva 2009. Napredak ostvaren u ovom području može se djelomično pripisati povećanju broja liječenja i slučajeva ublažavanja štete (npr. zamjenskog liječenja zavisnosti o opijatima). Uprkos tome, nasuprot ukupnom ohrabrujućem evropskom trendu, broj smrtnih slučajeva prouzrokovanih predoziranjem u nekim je zemljama i dalje velik ili se povećava.
STOPA SMRTNOSTI
Prosječna stopa smrtnosti zbog predoziranja u Evropi procjenjuje se na 17 smrtnih slučajeva na milion stanovnika (u dobi od 15 do 64 godine), ali s velikim nacionalnim razlikama. Stope od više od 50 smrtnih slučajeva na milion stanovnika zabilježene su u pet zemalja, pri čemu su najviše stope zabilježene u Estoniji (191 na milion stanovnika) i Norveškoj (76 na milion stanovnika), nakon čega slijede Irska (70 na milion stanovnika), Švedska (63 na milion stanovnika) i Finska (58 na milion stanovnika) (Slika 2.13) .
Iako je heroin i dalje prisutan u mnogim slučajevima smrtonosnog predoziranja, broj smrtnih slučajeva povezanih s tom drogom se smanjuje, a slučajevi povezani sa sintetičkim opijatima u nekim su zemljama u porastu. U Estoniji se 2012. broj smrtnih slučajeva prouzrokovanih predoziranjem naglo povećao (za 38 %), pri čemu su fentanil i njegovi derivati prisutni u većini slučajeva.