Španski Univerzitet Oviedo sproveo je istraživanje s 38 odraslih osoba koje su potpuno zdrave i nisu uzimale nikakve dodatne vitamine, probiotike ili lijekove.

U studiji su se pozabavili i njihovim prehrambenim navikama unazad godinu dana. Naučnici su zatim za svakog ispitanika posebno izračunali nutritivne vrijednosti hrane i vrste namirnica koje unose u organizam.

Zaključili su da postoji povezanost u nekim sastojcima poput pektina, celuloze i jednostavnih ugljenih hidrata poput bijelog hljeba ili tjestenine. Daljom obradom i uzimanjem bakterija iz stolice pokazalo se da zbog ovakve prehrane ljudi imaju manje određenih loših bakterija ili više korisnih.

Konkretno, kod onih koji više konzumiraju bijeli hljeb uočena je povezanost s povećanim količinama bakterije Lactobacillus, jedne od pozitivnih bakterija koje se nalaze u crijevima.

Tjestenina pak u sebi ima tzv. otporni skrob koji sporo putuje crijevima pa ima pozitivan učinak na rast nekih dobrih bakterija.

Naučnici napominju da se radi o vrlo maloj studiji i ove dobre vijesti ne treba shvatati bukvalno, ali ako ponekad malo pretjerate s bijelim hljebom ili tjesteninom, ne treba da vas odmah peče savjest.

(tportal)