Ovom presudom je djelimično uvažena žalba branilaca, pa je presuda suda od 29. marta 2013. preinačena jer je Vlahović oslobođen jedne tačke optužnice.

U preostalom dijelu, žalbe branilaca su odbijene kao neosnovane i tu je prvostepena presuda potvrđena, prenijela je Fena.

Batko je rođen 1969. godine u Nikšiću, a u Sarajevo je došao u 1986. godine, kao bokser lake kategorije i boksovao u Bokserskom klubu Željezničar.

Do početka rata u Bosni i Hercegovini bio je stalno nastanjen u Trebevićkoj ulici na Grbavici. Od ranije je bio poznat organima gonjenja kao provjereni kriminalac, zbog više počinjenih razbojničkih krađa i krivičnih djela u Sarajevu.

O ratnim zločinima, koje je počinio Vlahović u BiH, postoje brojna svjedočenja. Mnoge Bošnjake je ubio u prostorijama firmi Drvo-Rijeka i Digitron, te garažama ispod ovih firmi, zatim u neboderima u Lenjinovoj ulici, garažama Šopinga... Batko nikad nije ratovao, niti je učestvovao u operacijama Vojske Republike Srpske. Isključivo je klao i pljačkao.

Najbliži saradnici su mu bili Saša Baričanin sa Koševskog Brda i izvjesni "Krompir" sa Vraca. "Krompir" je, krajem rata misteriozno nestao, a među sarajevskim Srbima se priča da su ga ubili ljudi bliski tadašnjem vrhu Republike Srpske, jer je previše znao o ratnim zločinima na Grbavici, a posebno o tome pod čijom su se komandom dešavali.

"Monstrum sa Grbavice“, kako su ga zvali, ubio je i Gorana Čengića, nekadašnjeg člana rukometne reprezentacije SFRJ.

Čengić je ubijen u junu 1992. godine, a njegovo tijelo je, nakon devet godina, pronađeno i sahranjeno. Čengić je bio član Rukometnog kluba Bosna, a igrao je u generaciji sa Nožicom, Mostarcem, Pilićem, Janjićem, Šarenkapom, Rebićem, Metikošom, Vukovićem i Miloševićem.

Po završetku rata Vlahović se obreo u Podgorici. U gradu se vrlo rijetko pojavljivao, a kada bi se to i desilo, bilo je to uglavnom noću. Nešto kasnije, 1999. godine Vlahović je zbog razbojništva i nasilničkog ponašanja završio u zatvoru u Spužu. Odatle je pobjegao 18. juna 2001. godine.

"Monstrum s Grbavice" je iz zatvora u Spužu pobjegao upravo u vrijeme kada je u Podgorici, na sastanku predstavnika ministarstava pravde Crne Gore i BiH postignut dogovor po kome bi zvanično Sarajevo Podgorici ustupilo dokumentaciju na osnovu koje bi se moglo suditi Vlahoviću.

Tužilaštvo BiH je istragu protiv Vlahovića, kojeg sumnjiče za 54 krivičnopravne radnje počinjene na Grbavici, preuzelo 2005. godine. Do tada je Vlahović bio u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, koje je od crnogorskih vlasti više puta tražilo Vlahovićevo izručenje.

Optužnica protiv Vlahovića je podignuta u februaru 2011. godine, a tri mjeseca kasnije Tužilaštvo BiH je podiglo dodatnu optužnicu s još 14 tačaka. Četiri tačke su u oktobru 2012. godine isključene iz optužnice.

Vlahović je isporučen pravosudnim organima BiH u martu 2010. godine, nakon što je 8. marta iste godine uhapšen u Španiji.

Suđenje Vlahoviću počelo je 29. aprila 2011. godine. (cdm.me)