Mijatovićeva je pozvala vlasti Srbije da zaštite slobodu Interneta. 

Predstavnica OEBS-a je podsetila da je 2. juna razgovarala sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem o svojoj izjavi u vezi sa onlajn cenzurom i da ga je obavijestila da "trend uklanjanja veb sajtova i blokiranja onlajn izvora i komentara mora biti prekinut". 

Ona je u izvještaju navela da joj je premijer Vučić pružio uvjeravanja da će se pozabaviti tim pitanjima. 

Mijatovićeva je dodala da se s Vučićem dogovorila da se, u najskorije vrijeme sastanu, kako bi razgovarali o tom i drugim pitanjima vezanim za medije. 

Mijatovićeva je podsjetila da je 27. maja izrazila zabrinutost zbog širenja onlajn cenzure i pozvala vlasti da neguju necenzurisane debate o pitanjima od javnog interesa, naročito u vrijeme kriza, kao što je situacija s poplavama u regionu. 

"Takođe sam iznijela privođenja i ispitivanja osoba koje su navodno širile paniku. Izjavila sam da je hapšenje pojedinaca zbog njihovih blogova, komentara ili drugih pisanih sadržaja, neprihvatljiva", naglasila je Mijatovićeva u izvještaju. 

U izvještaju je navedeno i pismo koje je Kancelarija 29. novembra primila od Slavke Drašković, direktorke Kancelarije za dijasporu Vlade Srbije, povodom pritiska na srpsku manjinu u Hrvatskoj i širenja govora mržnje u hrvatskim medijima. 

Tim povodom, Mijatovićeva je odgovorila da, iako njena Kancelarija budno prati događaje koji se tiču govora mržnje, takvi slučajevi treba da budu rešavani kroz nacionalne sudske procese. 

Mijatovićeva je podsjetila i da je 13. decembra javno izrazila zabrinutost zbog blokiranja pristupa onlajn medijskim sadržajima, jer su sa sajtova nekih medija, pošto su hakovani, uklonjene priče do kojih su došli istraživački novinari. 

Ona je kao primjer navela članak novinara Miodraga Sovilja, koji je uklonjen s više sajtova, uključujući sajt Centra za istraživačko novinarstvo Srbije i Autonomija.info. 

"Pozvala sam vlasti da učine sve što mogu da zaštite kulturu slobodnog Interneta koja postoji u zemlji", navela je Mijatovićeva u izvještaju. 

U izvještaju piše i da je 16. decembra Mijatovićeva pisala srpskim vlastima u vezi s napadima na novinare B92 i Prva TV u Bačkom Gračacu i opštini Odžaci i pozdravila činjenicu da je incident osudio ministar pravde Nikola Selaković, koji je pozvao na pokretanje istrage i kažnjavanje odgovornih. 

Mijatovićeva je, 14. januara, pozdravila hapšenje u slučaju ubistva novinara Slavka Churuvije 1999. i podsetila vlasti da ubistva Dade Vujasinović 1994. i Milana Pantića 2001. još nisu rasvetljena. 

Ona je, takođe, zatražila nastavak istrage u ovim slučajevima, kako bi odgovorni bili privedeni pravdi, navedeno je u izvještaju. 

Mijatovićeva je navela i da je zatražila istragu i dodatne informacije o upadu policije u kuću Lili Linč, novinarke i urednice Balkanist.net, u sred noći, zbog ispitivanja. 

Mijatovićeva pominje i slučaj novinara RTV Mladenovac Dragana Nikolića, koga je policija ispitivala zbog poruke na Fejsbuku, u kojoj navodno vrijeđa reputaciju i dostojanstvo javnih ličnosti, kao i napad na sajt "Peščanik". 

Kako je navedeno u izvještaju o slobodi medija u zemljama OEBS-a, za šest mjeseci koliko on obuhvata, Mijatovićeva je, zbog pitanja vezanih za slobodu medija, intervenisala ukupno 120 puta, od tog 40 puta samo u Ukrajini. 

"Previše zemalja širom svijeta zna da nešto kao što je demokratija i sloboda govora ne dolazi spontano i ne može se uzeti zdravo za gotovo. One se moraju konstantno provjeravati, potvrđivati i jačati", zaključeno je u izvještaju.

(B92)