BiH bi još godinama mogla da nosi neslavni status "balkanske crne rupe". Koliko je ta država u ovom trenutku daleko od svojih susjeda, a još dalje od krajnjeg čina pristupanja Evropskoj uniji EU, dovoljno ilustruje podatak da vlasti jednu od svoje tri ključne obaveze ne mogu da izvrše šest godina, a drugu nešto manje od pet.

Presuda "Sejdić i Finci", uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije i prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (ŠP) BiH - institucijama i političarima ostaju tri ključna neispunjena preduslova.

Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH, smatra da je davanje statusa kandidata Albaniji još jedno "vrlo dramatično upozorenje" za BiH. 

"Sada je još vidljivije kakav BiH ima problem s evropskim putem i da taj problem mora hitno da rješava. Veoma je opasna situacija u kojoj bi BiH ostala izvan regionalnog trenda evropskog integrisanja", kazao je Genjac za "Nezavisne novine". 

On je istakao da je teško zamisliti sve štetne posljedice koje bi mogle da nastanu ukoliko takvo stanje potraje. 

"Naravno, nekoliko mjeseci pred izbore (zakazane za oktobar) spektakularni pomaci nijesu mogući. Međutim, svi koji pretenduju da dobiju podršku na izborima moraju da učine sve da se nakon izbora formira stabilna i proevropska vlast", smatra Genjac. 

Kako je kazala Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, vijest iz Brisela nije iznenađenje. Ona je podsjetila na pozitivan izvještaj o napretku za Albaniju, kao i na preporuku Evropske komisije EK za tu državu. 

"Ovo je, u nekom smislu, odlična vijest i za BiH u pogledu toga da politika proširenja ostaje dosljedna. Međutim, činjenice koje sada govore o tome da je BiH posljednja po napretku i ostvarenom procesu integrisanja su negativna strana ove informacije", tvrdi Savićeva.

Ona je rekla da će sada u Albaniji biti povećan i priliv stranih investicija. 

Kako je istakla, pred izbore, mora se imati na umu novi evropski pristup BiH koji donosi neka nova pravila, što, istovremeno, BiH vlasti ne oslobađa odgovornosti da urade posao za koji su izabrani. Savićeva je podsjetila da se i ove godine u EU tijelima mnogo govorilo o novom pristupu za evropske integracije BiH, ali nije došlo do promjene uslova. 

"Ipak, činjenica je da je EK uvela neke nove mehanizme, a sve je to u funkciji olakšavanja BiH da što prije ispuni preostale uslove za podnošenje aplikacije za članstvo, koja je usvojena još 2012. godine", kazala je Savićeva. 

Endi Mekgifi, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ponovio je da BiH ima jasnu perspektivu članstva u EU koju je nedvosmisleno podržalo svih 28 država članica. 

"Nažalost, BiH zaostaje za drugim zemljama u procesu integracija. Kada status kandidata Albanije bude potvrđen, BiH će ostati jedina zemlja sa statusom potencijalnog kandidata", konstatovao je Mekgifi. 

I on je rekao da ta zemlja mora da osigura sprovođenje presude "Sejdić i Finci" putem ustavnih amandmana, čime bi se eliminisala nacionalna diskriminacija iz izbornog zakonodavstva. Mekgifi je podsjetio i na izjavu Ketrin Ešton, odlazeće visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, koja je prilikom posljednje posjete BiH kazala da se uslovi neće promijeniti, ali će EU učiniti sve što može da pomogne toj zemlji da ispuni potrebne uslove. 

Kako podsjeća taj list, BiH je maja 1999. započela proces stabilizacije i pridruživanja, a u junu su pokrenute aktivnosti Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. EK je 2003. usvojila ocjenu Studije izvodljivosti, koja je identifikovala 16 prioritetnih oblasti za suštinski reformski napredak, a dvije godine kasnije u Sarajevu su zvanično pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. 

Instrument pretpristupne pomoći (IPA) namijenjen za sve pretpristupne aktivnosti koje finansira EK, pokrenut je 2007, a iste godine je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. 

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU potpisan je naredne godine, a 2012. održan je prvi sastanak Dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja BiH, kada je uručena "mapa puta" za zahtjev za članstvo BiH u EU.