Prerađenoj hrani teško se oduprijeti jer su cijene pristupačne, a okusi vrlo primamljivi. Zbog toga mnogi ni ne razmišljaju o tome kakve posljedice takva hrana ima za zdravlje. Teško je eliminisati svu prerađenu hranu iz upotrebe, ali vrijedi pokušati izbaciti poneku namirnicu s ove liste, piše Narodni lijek.

Margarin

Za razliku od maslaca, koji se radi od mlijeka, margarin se dobija iz biljnih ulja. Biljna ulja nisu problem, ali je problem kako ljudi dolaze do margarina. U preradi dolazi do stvaranja transmasnih kiselina koje potiču upalne procese u tijelu, oštećuju ćelije i zidove krvnih sudova. Smatra se da ova vrsta očvrsnute biljne masti povećava rizik od cirkulacijskih bolesti, pa čak i od raka. Zasigurno je jedna od najgorih namirnica za naše tijelo, pa se i nalazi na samom vrhu ove liste.

Voće i povrće iz konzerve

Najpoznatiji izvor dragocjenog likopena i drugih važnih hranjivih tvari je paradajz. Ali ako ga kupujete u konzervi, sve ste pokvarili. Sva konzervirana hrana sadrži štetni sastojak BPA, a najviše ga ima u soku od paradajza jer zbog svoje kiselosti izaziva veće ispuštanje BPA iz zidova konzervi. Stoga jedite svjež paradajz ili onaj iz staklene ambalaže. U obzir dolazi i kartonska ambalaža koja ne sadrži BPA. Konzumiranje paradajza ili ostalog voća i povrća iz konzervi vas zasigurno neće ubiti, ali ako su vam cilj sportski rezultati i zdraviji život uvijek bi trebali konzumirati sveže voće i povrće.

Suhomesnati proizvodi

Salame, slanina, hrenovke i drugi suhomesnati proizvodi puni su natrijuma, a meso koje se koristi za njihovu proizvodnju je već zbog samog načina industrijskog uzgoja puno hormona, antibiotika i nitrata. Osim toga, u procesu prerade u ovakvo meso se još dodaju vještački okusi, boje, soli i konzervans. Mehanički odvojeno meso obično se obrađuje pod ekstremnim pritiskom i toplinom zbog čega gube nutritivne vrijednosti. Tradicionalne recepture ili domaća proizvodnja su puno bolji izvor, ali ni s njima ne biste trebali pretjerivati. Umjerenost je ključ uspjeha.

Pržene grickalice

Grickalice će vaše napore da smanjite broj kilograma i pravilno se hranite barem poremetiti, ako ne i potpuno srušiti. Jer one sadrže puno soli, kalorija i konzervansa. Siromašne su nutritivnim vrijednostima i vlaknima zbog čega usporavaju probavu. Kokice iz vrećice koje se pripremaju u mikrotalasnoj pećnici sadrže spoj PFOA. Kad se vrećica stavi u mikrotalasnu PFOA prijanja na kokice, a preliminarne studije na ljudima povezale su PFOA s neplodnošću, rakom jetre i testisa.

Vještačka sladila

Ako nešto ne možete pronaći u prirodi, vjerovatno je bolje izbjegavati. Med, stevija, pa čak i običan šećer bolji su zaslađivači od vještačkih. Vještačka sladila su jako slatka (ponekad 200 puta više nego šećer) a mozak se s vremenom navikne i počinje žuditi za slađom hranom. Aspartam je na posebno lošem glasu; tvrdi se da uzrokuje rak i neurološke probleme, a naučnici su potvrdili da dovodi do debljanja i povećava apetit. Nije problem u konzumaciji šećera i slatkog, problem je kada svoje "kvalitetne" obroke zamjenjujemo slatkim i tako unosimo previše šećera u organizam. Postajemo gotovo zavisni o šećeru.

Gotovi kolači - poslastice

Sve ovo stavljeno je u istu grupu jer je njihov učinak na zdravlje sličan. Osim visokog nivoa i šećera, mogu sadržavati i transmasti koje se dodaju u hranu zbog veće isplativosti od zdravih masti. Transmasti takođe produžuju rok trajanja te poboljšavaju njihovu vanjsku teksturu. Mogli bismo nabrojati puno vrsta različitih krofni, fritula i ostalih tijesta u dubokom ulju koja nikako ne bi trebala biti na vašem jelovniku. Većina krofni sadrži 35-40 posto hidrogeniziranih masti, što je najgora vrsta masti koju možete unijeti u organizam. Hidrogenizirane masti dovode do oboljenja srca i mozga, a takođe i do pojave raka. Osim toga, krofne sadrže i šećer, vještačke regulatore za tijesto i aditive. Kombinacija bijelog brašna i nekoliko puta prepečenog ulja nije dobra ni za posebne prilike, jer u sebi skriva puno zasićenih masnih kiselina.

Gazirani sokovi

Sadrže ogromne količine šećera i to u tečnom obliku, koji je dokazano najgori oblik konzumacije šećera. Osim toga, sadrže i razne štetne spojeve poput boje i konzervansa. Sama ta spoznaja već je sasvim dovoljna da takve sokove stavimo na naš spisak. Isto tako, gazirana pića sadrže kiseline. Potrebno je preko 30 čaša pH-uravnotežene vode da bi se neutralisala kiselost jedne koka-kole. Ostaci kiselina mogu biti veoma štetni po bubrege, obzirom da ih bubrezi moraju filtrirati. Takođe, ovo loše utiče i na kosti: alkalni minerali, poput kalcijuma, prelaze u krv da bi pomogli pri neutralisanju kiselina, što može dovesti do prijevremenog slabljenja kostiju. Studije su pokazale da se koka-kola dovodi u vezu sa oboljenjima srca, osteoporozom, pretilošću i karijesom. Možda nam za pripremu soka od prirodnog voća treba više vremena i truda, ali moramo biti sigurni da će nam takav napitak višestruko biti od koristi jer sadrži manje šećera i bogatiji je vitaminima.

Alkohol

Iako i sami ponekad "zavirimo u čašicu" vrijedi ponovo naglasiti kako prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića nikako ne ide zajedno sa treniranjem i zdravim načinom života. Slično kao i s ostalim porocima, tako bi trebali biti umjereni i s alkoholom koji može izazvati brojne tegobe.

Umaci i dresing za salatu

Razni umaci s kojima svakodnevno "popravljamo" okus svoje hrane često su prepuni masti, šećera, kiselina, koje našem organizmu nikako ne mogu koristiti. Ako samo pogledamo sastav i nutritivne vrijednosti nekog umaka koji koristimo sve će nam biti jasno. Puno kalorija, malo hranjivih i zdravih tvari. Definitivno sportisti i umaci nisu najbolji prijatelji.

Zaključak

Odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj prehrani iznosi 15:1, a trebalo bi biti 1:1 ili barem 2:1 za omega-6. Visokorafinisana biljna ulja danas se naveliko koriste u pekarskim proizvodima i prženoj hrani. Zbog ove neravnoteže u tijelu dolazi do upalnih procesa. Važno je stoga češće jesti kuhanu ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama, maslinovo ulje, kokosovo ulje i mljevene sjemenke lana. Na samom kraju ponovićemo tezu koju sigurno već i ptice na grani znaju: zdrav život podrazumijeva pravilnu, nutritivno balansiranu prehranu, po mogućnosti iz lokalnog uzgoja.