Za Srbiju je najvažnije da se nalazi na nepovratnom putu u pravcu Evrope, a priključenje Evropskoj uniji je za nju glavni cilj, poručio je premijer Aleksandar Vučić u intervjuima za njemački "Velt" i francuski "Figaro" poslije nedavnih posjeta Berlinu i Parizu.

Vučić je za njemački list izjavio da su Srbiji hitno potrebne ekonomske i političke reforme i da ne računa na pristupanje EU prije 2019., a za sebe rekao da je "najnapadanija ličnost u čitavoj Srbiji". 

"Prošlo je 12 godina od ubistva Zorana Đinđića a da nisu sprovedene hitno potrebne ekonomske i političke reforme, koje je neophodno sada sprovesti jer se zemlja nalazi 'pribijena uza zid", naveo je premijer Srbije. 

On je objasnio da je korupcija problem koji vlada u Srbiji i protiv kojeg je potrebno nešto hitno učiniti, te najavio da će zajedno sa ekonomskim reformama biti usvojen paket zakona koji ima za cilj iskorjenjivanje korupcije. 

Vučić je kazao da su reformske namjere ambiciozne, ali da ne preostaje ništa drugo nego da se djeluje, jer smo izgubii previše vremena i moramo konačno početi sa korekcijom kursa. 

"Naravno da sam zabrinut da previše tražimo od stanovništva, ali ne može drugačije. Sada nam pomažu samo još naporan rad, disciplina i odlučnost", poručio je premijer Srbije. 

Svjestan je, kaže, da kao političar koji sprovodi dalekosežne strukturne reforme od sebe ne čini baš omiljenim kod stanovništva, ali naglašava da nekad mora početi sa onim što je politički potrebno. 

Vezano za Kosovo i Metohiju Vučić je podvukao da je Beograd jasno privržen približavanju Prištini, kao i da nije nikada bilo riječi o priznavanju te teritorije i da to za vrijeme pregovora niti jednog trenutka nije bila tema. 

„Mi smo u Briselu preuzeli obaveze prema Prištini kojih se pridržavamo. Davanje tih obećanja u Srbiji politički nije bilo lako prenijeti. Na dan potpisivanja u Briselu sam se suočio sa bijesom Srba na Kosovu. Dozvolio sam da me vrijeđaju za ustupke, koje je srpska vlada učinila. Naravno, postoje problemi i kašnjenja u primjeni sporazuma, ali mi stojimo iza naše riječi, tako da se ne može govoriti o praznim obećanjima", naglasio je Vučić. 

Prema njegovim riječima, primjena takvog jednog sporazuma traje, posebno zato što se odvija u politički eksplozivnom okruženju. 

Istovremeno je naglasio da se radi korak po korak na tome, podsjećajući da nije, u proteklo vrijeme, bilo nasilja, kao i da je politička retorika na obje strane jasno manje agresivna nego prije par mjeseci, što su uspjesi, koje ne treba umanjivati. 

Vezano za odnose sa Moskvom, Vučić je naglasio da Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine a da ne podržava sankcije protiv Rusije. Podsjetio je da Srbija ima tradicionalno tijesne odnose sa Moskvom, i da je stopostotno zavisna od ruske energije, što ga, međutim, kako je naglasio, neće spriječiti da u Moskvi govori jasnim jezikom. 

„I tamo ću reći kao i u Briselu isto, da je Srbija zainteresovana za dobre odnose sa Rusijom, ali da je naša budućnost u Evropi", poručio je on. 

Upitan da li je srpska vlada jedinstvena po tom pitanju, kao i na konstataciju da je srpski predsjednik primio šefa Dume, Vučić je naveo da se radilo o terminu koji je dogovoren prije godinu dana i time u vrijeme kada je stanje u Ukrajini bilo potpuno mirno. 

Na pitanje da li bi Srbija, da ne postoji ekonomska zavisnost od Rusije, podržala sankcije protiv Rusije, on je kazao da bi sankcije protiv Moskve bile težak korak za nas, i to ne samo zbog zajedničke istorije koja nas povezuje. 

Istovremeno je podvukao da je za Srbiju važnije da se se nalazi na nepovratnom putu u pravcu Evrope. 

Vučić je naglasio da o vremenu pristupanju Uniji ne odlučuje Beograd već zemlje članice EU i da zbog toga građanima ne može dati nikakva obećanja. 

Jedina mogućnost kako Srbija može da utiče na odluku, prema njegovim riječima, je da obavi svoje zadatke u oblasti reformi. 

„Ja lično ne računam sa pristupom Srbije prije 2019.", kazao je on. 

Upitan da li Srbija koja želi u EU može prihvatiti i članstvo u NATO Vučić je istakao da je to teško pitanje i da Srbija ima dobre odnose sa vojnom alijansom, sa kojom sarađuje u okviru Programa partnerstva za mir. 

Na dodatno pitanje kako Rusija gleda na tu saradnju Vučić je podvukao da je kao premijer Srbije zainteresovan samo za ono što je dobro za njegovu zemlju i da nije njegov zadatak da se dopada van Srbije, te da djeluje samo što je po njegovom uvjerenju u interesu njegove zemlje. 

Suočen sa kritikama OEBS u vezi sa slobodom štampe Vučić je objasnio da je dovoljno reagovao na te optužbe, naglasivši da ne negira da je bilo problema u Srbiji po pitanju ograničenja nezavisnog izvještavanja, ali i da u izvještaju OEBS navedeni problemi ne odgovaraju činjenicama. 

Vučić je kazao da političari moraju podnijeti da budu kritikovani, dodajući da je on "najvjerovatnije najnapadanija ličnost u čitavoj Srbiji" i da sa tim može živjeti, ali da je problem ako se šire laži o njemu i da kada OEBS preuzme takve laži da na to mora javno da reaguje. 

On se, takođe, zahvalio Njemačkoj za svu pomoć koju je dala  Srbiji za vrijeme poplava, rekavši da je sada vrijeme da se dovedu strani investitori i da oni ne dolaze tek tako, već da je neophodno stvoriti odgovarajuću atraktivnu ekonomsku klimu, zbog čega se ulažu napori kako bi još ove sedmice u parlamentu bila usvojena reforma tržišta rada, kao i zakonski preduslovi za privatizaciju državnih preduzeća. 

U intervjuu za "Figaro", premijer Srbije je istakao da je priključenje Evropskoj uniji glavni cilj i jedini mogući put za Srbiju. 

"Imam samo jednu spoljnu politiku i ona je transparentna. Glavni cilj Srbije je da postane članica EU. Priključenje EU je jedini mogući put za našu zemlju - to sam rekao predsjedniku Vladimiru Putinu, to sam rekao u Briselu, Beogradu, Parizu, svuda", rekao je Vučić u intervjuu francuskom listu "Figaro". 

Premijer je dodao da to Srbiji ne brani da ima najbolje moguće odnose sa Rusijom. 

"To je naša želja. Ali glavni cilj ostaje naš glavni cilj", poručio je Vučić. 

Upitan da prokomentariše krizu u Ukrajini i paralelu koji je Kremlj povukao između Krima i Kosova, smatrajući da ako Kosovo može da sprovede referendum o samoopredjeljenju Krim može isto, Vučić je rekao da Srbija brani princip teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica priznatih od međunarodne zajednice. 

"Nije bilo referenduma na Kosovu. Mi smo bili bombardovani. Ali nije bilo referenduma", napomenuo je srpski premijer i dodao da je za Srbiju veoma teško da govori o toj temi i da je "dosta propatila". 

"Mi branimo princip teriorijalnog integriteta, nepovredivosti granica priznatih od međunarodne zajednice. Branili smo ga juče, branimo ga i danas kad je riječ o Ukrajini", poručio je Vučić. 

Na pitanje može li Srbija da se priključi NATO-u, on je rekao da Srbija ima partnerstvo i programe sa Alijansom ali da nije spremna za članstvo u NATO. 

"To je druga priča. Znate našu istoriju i to pitanje se danas ne postavlja. Imamo partnerstvo i programe sa Atlantskim savezom. Jačamo nivo saradnje. Ali nismo spremni da se priključimo NATO. Možda će neko drugi u budućnosti zauzeti poziciju drukčiju od moje", primijetio je Vučić. 

On se osvrnuo i na činjenicu da nije prisustvovao obilježavanju godišnjice početka Prvog svjetskog rata u Sarajevu. 

"Možemo da razumijemo sve istorijske činjenice. Imamo nekoliko različitih tumačenja, ali to nije problem. Odlučno gledamo u budućnost i to je ono što je važno. Da bismo išli naprijed ne moramo se složiti o svemu o našoj prošlosti. Svi smo osudili sve zločine koji su se dogodili na svim stranama tokom posljednjeg sukoba. Vjerujem da je put kojim idemo jasan, nema značajnijih problema", poručio je Vučić. 

Upitan o Južnom toku, on je istakao da će za Srbiju biti dobro ako gasovod bude izgrađen. 

"Rusija treba da investira 2,1 milijardi dolara u taj projekat, a mi 16 miliona. To su dobre investicije", rekao je Vučić i dodao da isto kaže mađarski premijer Viktor Orban i Austrijanci, ali da odluka ipak ne zavisi od Srbije, već od Rusije i Evropljana.