Hrvatska je prije pet godina liberalizovala tržište i omogućila državljanima Europske unije da kupuju nekretnine bez ograničenja. S još oko 30 država ima princip reciprociteta, prema kojem stranac može postati vlasnik ako i hrvatski državljanin u njegovoj zemlji može ostvariti isto pravo.

Blizu 30.000 nekretnina u vlasništvu je stranaca. Ali, računa se da je broj ipak veći, jer su mnogi nekretnine kupovali osnivanjem trgovačkog društva i bez plaćanja poreza u Hrvatskoj. U kući za odmor, u oazi mira uz sunce i vlastiti komadić mora, uživaju članovi slovenske porodice. Gregor Šebenik i njegova supruga tačno su znali kakvu vikendicu žele.

"Preko interneta smo našli lokaciju tu, na Krku, otišli smo pogledati i bila je to ljubav na prvi pogled", kaže Gregor.

U nekretnine na Jadranu do 2013. godine zaljubilo se gotovo 14.000 Slovenaca, slijedi ih oko 8.000 Nijemaca, gotovo 4.000 Austrijanaca pa nešto manje Italijana. Posljednjih je godina Hrvatska sve zanimljivija i Skandinavcima.

Rusi traže veliko i skupo

"Najtraženija roba su apartmani blizu mora, po cjenama od 100.000 do 120.000 eura, luksuzni apartmani, isto tako blizu mora, gdje se cijena kreće od 2.300 do 3.000 eura po kvadratu, i, takođe, postoji trend potražnje za kamenim kućama", kaže Boris Vidović, vlasnik agencije za nekretnine.

Cijena kamenih kuća doseže i do 500.000 eura. Agenti za nekretnine kažu da su mnogo više spremni platiti Rusi, uz određene zahtjeve.

"Veliko, skupo i tik uz more - tri su stvari koje Rusi traže prilikom kupovine nekretnine na Jadranu. Iako najradije kupuju stare austrougarske vile, koje onda preuređuju, u mjestima gdje ih nema kupuju zemljišta i grade luksuzne novogradnje. Kada se zbroji cijena zemljišta i cijena radova na kući, vikendica na Jadranu ruskoga će vlasnika koštati oko 700.000 eura", izvještava reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Točan broj ruskih vlasnika se ne zna, jer su donedavno pripadali skupini zemalja koje nisu članice EU-a, niti imaju pravo uzajamne kupovine u Hrvatskoj. Nekretnine su, ipak, kupovali.

"Događa se to da kod nas strane fizičke i pravne osobe osnivaju trgovačka društva. To je u pravilu društvo s ograničenom odgovornošću, i onda to društvo stiče pravo vlasništva i izbjegavaju davanje suglasnosti Ministarstva pravosuđa", objašnjava Renata Duka iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske.

Sada i Rusi kao fizičke osobe mogu zatražiti dozvolu Ministarstva pravosuđa i postati vlasnici nekretnine bez osnivanja trgovačkog društva. A kupce spremne puno potrošiti, baš poput Rusa, priželjkuje struka.

Strah od prodaje obale

"To se pokazalo na primjeru drugih europskih zemalja u EU da su ljudi koji su sebe privatno pronašli obično tu i investicijski da su i nekakav novac uložili i ostali. Mislim da to treba poticati, ali u uslovima koje mi želimo i na način na koji mi želimo", smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama.

Strah od prodaje obale strancima tema je koja hrvatsku javnost okupira već godinama. No, ni domaći o tome nemaju jedinstveno mišljenje.

"Nije dobro za našu djecu, to je pogreška velika", kaže Nazif Musić, stanovnik ostrva Krka.

"Stranci neka dolaze, nama će ostavljati novce, to nam ide u prilog", smatra, pak, njegov komšija Igor.

Od stotinu hiljada nekretnina u Hrvatskoj, strani vlasnici, prema dostupnim podacima, posjeduju njih oko 30.000.

(Al Jazeera)