Fila je Tanjugu rekao da u ovakvim slučajevima nema posebne procedure i da, ako odgovora nema, smatra se da Šešelj nije saglasan sa uslovima koje mu je tribunal postavio.
Rok za izjašnjavanje Šešelja istekao je juče, a među uslovima za njegovo prijevremeno oslobađanje iz pritvora je kućni pritvor, oduzimanje pasoša, zabrana kontakta sa svjedocima i žrtvama...
U Haškom tribunalu Tanjugu je ranije danas rečeno da odgovor od Šešelja nijesu dobili. U Hagu, međutim, nemaju odgovor da li će razmatrati odgovor Šešelja ukoliko stigne posle zadatog roka od tri dana.
Fila smatra da bi privremeno oslobađanje Šešelja iz pritvora Haškog tribunala bez ikakvih uslova bilo jedino pošteno rješenje, istakavši da sudsko vijeće u svakom momentu može da odluči da ga pusti samo uz garanciju Srbije da neće napustiti zemlju.
"U tom slučaju bi Šešelj morao da napusti Hag htio, ne htio. Ali ja mislim da to neće biti tako, jer da su hteli da ga puste, oni mu ne bi postavljali uslove", kaže Fila.
Navodi da je cijela priča oko Šešeljevog puštanja na privremenu slobodu "zamlaćivanje" i da dodatni uslovi predstavljaju samo "spinovanje kako niko ne bi razmišljao o tome da se suđenje ne završava".
Podsjetio je da se Šešelj već jednom izjasnio da ne želi da prihvati uslove tribunala i bilo kakve garancije Vlade Srbije, da je "rekao šta je imao" i da "jednostavno traži da ga onako kako je došao u Hag vrate nazad u Srbiju".
Pod haškim uslovima, kaže Fila, zatvor u Ševeningenu samo se zamjenjuje drugim u Beogradu, s tim što bi Šešelj bio u kućnom pritvoru, što se ne uračunava u kaznu.
"Zvalo bi se da je na slobodi, a on bi sjedio sa nanogicom zatvoren u jednom stanu. To je zamjena zatvora, ovaj je malo bolji jer ima porodicu sa sobom, ali ne smije da izlazi, govori, ne smije ništa", kaže Fila, prenosi Akter.
Fila smatra da Srbija treba da zatraži od Savjeta bezbjednosti UN da interveniše kako bi Šešelj odmah bio pušten na slobodu, jer, kako navodi, država mora da zaštiti interese svojih građana.
Vlada Srbije saopštila je 1. jula da je spremna da Haškom tribunalu pruži garancije za prijevremeno puštanje na slobodu Šešelja, pod uslovom da se lider radikala u pravno obavezujućoj formi izjasni da će poštovati sve uslove koje odredi, ili sa njim dogovori nadležno sudsko veće tog suda.
Haški tribunal dao je Šešelju rok od tri dana da se pisanim putem izjasni da će poštovati uslove za eventualno privremeno oslobađanje, a glavni uslov je da bude pod nadzorom srpskih vlasti od trenutka oslobađanja pa sve do povratka u Hag.
Šešelj se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom sudu, gdje se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini. Od tada je u pritvoru u Ševeningenu, a njegov predmet je i dalje u pretresnom postupku, koji je počeo 2007. godine. Tužilaštvo je krajem 2010. završilo iznošenje dokaza, a optuženi, koji se sam brani, nije želio da iznosi nikakve argumente odbrane.