Gvozdenović je naglasio da je Vlada upoznata sa postojanjem oko tri hiljade jedinica u Crnoj Gori koje nijesu u funkciji.

“Na taj način podižemo svijest o bitnosti ove teme. Ovo se naročito tiče mladih ljudi, čiji pokretački duh treba da mijenja stvari. Ne može se pričati o novim hotelima, ukoliko imamo 3.000 jedinica koje nijesu u funkciji. Siguran sam da ćemo naredne godine imati rješenja. Kritikujte, pokažite svoj glas, pišite projekte. Na taj način pomažete i Ministarstvu i Vladi. Pomognite nam, jer nam pomoć treba, da bismo prevazišli ovakve probleme. To je moja poruka vama”, kazao je Gvozdenović.

Na početku konferencije koja je održana u zatvorenom bazenu hotela Fjord, Gvozdenović je kazao da se nada da će taj hotel kroz neko skoro vrijeme biti osposobljen za rad.

“Mi smo to pokušali uraditi prije nekoliko godina, predstavili smo projekat koji je spremio tim kotor APSS-a. Još nijemo dobili odgovor. Država mora prevazići ovaj problem. Teško se može govoriti o novim kapacitetima, ukoliko ne savladamo probleme postojećih”, kazao je Gvozdenović.

Programska direktorka APSS-a Dijana Vučinić kazala je da je hotel Fjord bio polazna tačka djelovanja.

"I studenti i mentori su veoma naporno radili, ne samo posljednjih desetak dana, već od prošlogodišnjeg APSS-a. Ovo nije ljetnja škola čiji se rezultati završavaju nakon nje. Ovo je cjelogodišnja priča. Nakon prošlogodišnjeg APSSa, uslijedila je razrada teme oko hotela Fjord. Sve ovo nema dovoljno efekta ukoliko šira javnost nije uključena. Drago mi je da su prisutne kako mlađe, tako i starije kolege, a i generalno ljudi koji nemaju dodirnih tačaka sa arhitekturom”, kazala je Vučinić.

Osvrćiću se na studentske radove i istraživanja, Gvozdenović je istakao da mu je veoma drago što su se učesnici APSS-a bavili crnogorskim rizortima. Uporednim analizama predstavio je prednosti ovih pet projekata: Aman, Slovenska plaža, Porto Montenegro, Luštica bay, Mogren gardens. 

“Vidjeli ste, to je potpuno pet različitih projekata. To je Crna Gora. Ponosan sam što sam stanovnik Crne Gore. Ponosan sam što sam učestvovao u projektu nezavisnosti i posebno mi je drago što sa mladim ljudima govorim o svemu ovome”, dodao je  on.

Ohrabrujući studente da i dalje vrijedno rade i kreativno promišljaju, on im je kazao da ključ svega leži u njihovim rukama i njihovim glavama, zato što ovakve projekte uspostavlja struka, a ne politika ili bilo ko drugi.

“Ko su donosioci odluka za velike projekte? Struke. Ne političari, nego struka. Političari jesu “dežurni krivci”, ali nemaju odgovornost. Ključni donosioci odluka su ljudi iz struke. Struka piše projekat, radi master plan, projektuje, vrši reviziju, nadzor. Radi tehnički prijem. Vi mladi ljudi ste u ozbiljnoj pozciji da donosite odluku. Skupite snagu i preuzmite dio odgovornosti. Značaj u vašim glavama i rukama je ogroman. To je veoma lijepa stvar. Tu energiju treba da isijete na projekte koje predlažete. Vi ste ti koji na javnim raspravama branite master plan. Ne političari, nego vi. Zakone pišu određene struke. Struka i administracija imaju jako veliku odgovornost”, kazao je Gvozdenović.

Nakon Gvozdenovića, predavanja su održali arhitekte Barts Lootsma, Jorg Stolman, Matijas Armango, kao i mentori ovogodišnjeg Kotor APSS-a.

Glavni pokrovitelj Kotor APSS-a je Ministarstvo kulture. Podršku su pružilii i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo nauke, opština Kotor, studio “DVARP”, kao i niz komercijalnih sponzora koji su prepoznali značaj ovog projekta.

(CDM)