Mapiranje ove biljke, koja izazava opasne zdravstvene probleme kod ljudi, izvršili su novosadski Poljoprivredni i Prirodno-matematički fakultet.

Ti fakulteti čine sve da bi suzbili dalje širenje biljke, u narodu poznate i pod nazivima limundžik, opaš, parložna trava, pelenasta ambrozija, amerikanka i fazanuša.

U saopštenju ovih obrazovnih ustanova navodi se da je u prvoj fazi u gradu i okolini pokošeno oko 900.000 metara kvadratnih pod ambrozijom. U drugoj fazi planirano je košenje ambrozije na livadama i poljoprivrednom zemljištu u blizini Dunava.

Stručnjaci sa navedenih fakulteta upozoravaju da je važno pokositi ambroziju prije cvjetanja da bi se suzbila njena regeneracija.

Velike količine padavina i niska temperatura za ovo doba godine uslovile su da ambrozija u Novom Sadu nikne kasnije.

Velika vlažnost zemljišta omogućila je, međutim, brzo nicanje nove ambrozije, pa i na mjestima u gradu gdje je prošlih godina nije bilo.

Polen ambrozije izaziva alergiju kod 10 odsto ljudi, a od svih polenskih alergija ambrozija je uzročnik u 50 do 60 odsto slučajeva.

Otežano disanje, pojačana sekrecija i kašalj osnovni su oblici alergije koja u nekim situacijama može preći i u astmatične napade.

Kod najosjetljivijih osoba osam do 20 polenovih zrna u jednom metru kubnom vazduha može da izazove jake reakcije, a samo jedna biljka ambrozije proizvodi jedan do osam milijardi polenovih zrna.

Ambrozija ne izaziva samo reakcije kod ljudi, već i kod životinja.

Izvor: Blic