Postoje dvije vrste vlakana: topiva i netopiva. Topiva su meka i kašasta, npr. pasulj i kaša, a netopiva su tvrda i gruba, kao pšenične mekinje.

Prehrambena vlakna bitan su sastojak ispravne ishrane jer pomažu otklanjanju otpadnih materija iz našeg organizma, a osim toga povećavaju volumen hrane koju jedemo pa na taj način usporavaju njen prolazak kroz debelo crijevo što crijevu omogućava da izvuče i upije hranjive sastojke.

Osim toga, vlakna usporavaju probavu ugljenih hidrata, te time sprečavaju nagli porast inzulinskog nivoa (što za rezultat ima skladištenje masti).

Smatra se da ishrana bogata vlaknima doprinosi prevenciji srčanih bolesti i raka debelog crijeva. Ishrana bogata vlaknima i niskim procentom masnoća može smanjiti mogućnost razvijanja raka debelog crijeva na način što podstiče rad unutrašnjih organa a omogućuje i udobnije treniranje.

Topljiva vlakna iz pasulja, mahunarki, zobenih mekinja smanjuju holesterol u krvi, iznoseći žučne kiseline (koje učestvuju u stvaranju holesterola) iz tijela. U sklopu jednog istraživanja (Van Horn i dr., 1986.) ispitanici koji su iz ishrane izbacili masnoće i namirnice sa holesterolom jeli su (pored ostaloga) oko 60 g zobenih mekinja dnevno. Nivo holesterola u krvi im se smanjio za 5%. S obzirom na to da smanjenje holesterola u krvi za 1% smanjuje mogućnost srčanog oboljenja za 2%, ti su ispitanici smanjili svoj rizik za 10%!

Našem tijelu potrebno je dobro snadbijevanje vlaknima koja pomažu u probavnim procesima i eliminaciji otpadnih proizvoda iz hrane koju jedemo. Nažalost, moderna hrana sadrži veliki dio vrlo prerađene hrane u kojoj često nedostaje vlakana. Taj nedostatak vlakana smanjuje učinkovitost probavnog trakta, slabeći njegove sposobnosti apsorbiranja svih nutrijenata iz hrane i smanjujući njegovo dejstvo u procesima eliminisanja otpadnih sastojaka. Istraživanja pokazuju da je taj nedostatak vlakana u hrani osnovni uzrok mnogih problema povezanih s probavom i gojaznošću. Za optimalno funkcioniranje organizma preporučuje se između 25 i 35 grama. U ovom času u tipičnoj europskoj ishrani konzumira se samo 12-15 grama. Jedno parče integralnog hljeba daje približno 1,5 grama vlakana.

Prirodne namirnice kao što su integralne žitarice (brašno od cijelog zrna žitarice), zobene pahuljice od integralnog žita, smeđa riža, mekinje, orašasti plodovi, sjemenke, voće i povrće obično su bogate vlaknima, a posebno spanać, suvi pasulj i grašak.

UKRATKO O VLAKNIMA…

SVA SU VLAKNA ISTA?

Netačno. Postoje topiva i netopiva vlakna. Topiva usporavaju apsorpciju šećera u krvotok, dok netopiva poboljšavaju i podstiču varenje.

VLAKNA NEMAJU KALORIJA?

Netačno. 1 gram topivih vlakana ima 4 kcal. Netopiva vlakna u suštini imaju nula kalorija.

UNOSEĆI VLAKNA LAKŠE ĆEMO SMRŠAVJETI?

Tačno. Jer je niske kalorijske vrijednosti, a i treba ih duže žvakati pa možemo “prevariti” organizam tako da misli kako je sasvim sit.

VLAKNA SU POTPUNO PRIRODNA?

Možda. Vlakna se mogu napraviti i od bakterija ili kvasca.