Svi zainteresovani pozvani su da do 15. septembra dostave ideje o njihovoj namjeni.
Nekadašnji ozloglašeni logor za Informbirovce na Golom otoku čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prostiru na 4.500 kvadratnih metara već godinama propada.
"Htjeli bismo da osiguramo uslove da se na Golom otoku napravi memorijalno-turistički kompleks. Tamo postoje djelovi koji su predviđeni za turizam. Međutim, nije poenta u tome da mi kao državno tijelo izmišljamo i predlažemo kako staviti u funkciju te objekte", rekao je direktor DUUDI-a Mladen Pejnović za zagrebački dnevnik.
On je objasnio da će i na Golom otoku i svuda  gdje se nude državne nekretnine moći da se radi samo u skladu s prostornim planovima, te da će se nekretnine i prodavati i iznajmljivati.
Saborski Odbor za ljudska prava na predlog udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar" još prije pet godina je pokrenuo inicijativu da se donese poseban zakon o Spomen području Goli otok.
Ministarstvo kulture saopštilo je početkom godine da nema novca za formiranje i održavanje takvog spomen područja, podsjeća Jutarnji list.
List navodi da se zapuštene zgrade bivšeg zatvora nalaze na jugozapadnoj obali Golog otoka. Zatvorski kompleks sastoji se od upravne zgrade izgrađene 1950. od kamenih blokova koje su ručno klesali zatvorenici.
Tu su ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u kojoj su se nalazile karantin i bolnica, raportna zgrada, potom kompleks "žica" kako su zatvorenici nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.
Prema podacima Udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar" od 1949. do 1956. oko 16.000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne zbog navodne odanosti Staljinovom režimu, nakon reozlucije Informbiroa.
Njih oko 12.000 kazne je izdržalo na Golom otoku, a 400 ih nije preživjelo.
Među 100 ponuđenih nekretnina je i bivša politička škola u Kumrovcu, rodnom mjestu doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita u hrvatskom Zagorju, gdje su se svojevremeno školovali budući partijski kadrovi.