Kako pokazuju podaci Eurostata, javni dug Hrvata na kraju prvog ovogodišnjeg tromesečja bio je 9,9 odsto veći nego na kraju istog perioda prošle godine.Veći rast javnog duga od Hrvatske u EU imali su samo Kipar, čak 24,6%, i Slovenija, 23,9%, i Grčka, 13,5%. S druge strane, 10 članica Unije u istom j razdoblju zabiljležilo je stagnaciju ili čak pad iznosa javnog duga. U tome je najuspješnija bila Poljska, koja je javni dug uspjla da smanji za 7,7 odsto, kao i Njemačka, čiji je javni dug srezan za 3,2 odsto, prenosi b92.
I ako dio zasluga za rast hrvatskog javnog duga u prošloj godini snosi i nova metodologija, brzi rast zaduženja države, tvrde ekonomisti, posledica je novih zaduženja i izdatih garancija države, kao i stalnog probijanja planiranih budžetskih rashoda. Kako su u Hrvatskoj izostale stvarne reforme, javni dug i dalje će se povećavati. 

„Rast javnog duga u Hrvatskoj će se nastaviti“, upozorava Hrvoje Stojić, makroekonomista Hipo banke, koji ističe da će dug državnog sektora do kraja godine, po kojoj god metologiji ga računali, probiti 80 osto BDP - a. 
Hrvatski javni dug već je sada iznad 60 odsto BDP - a. Ovakav rast javnog duga za Hrvatsku je već sada ogroman teret, a u budućnosti će, upozoravaju ekonomisti, biti još i veći. 
Osim što će im donijeti veće otplate, koje će dodatno smanjiti raspoloživi iznos u budžetu za druge namjene, dodatno će usporiti i ulazak Hrvatske u evrozonu. Zbog svega toga, kaže Stojić, javlja se potreba da Hrvatska za koju godinu reprogramira javni dug.