Ona je, u razgovoru sa politikologom Kornelijusom Adebarom, uoči balkanske konferencije, objasnila da je njemačka vlada odlučila da organizuje konferenciju, na koju poziva premijere, ministre inostranih poslova i privrede, povodom 100-te godišnjice početka Prvog svjetskog rata.
"Mi smo razmišljali šta učiniti povodom ove godišnjice, a da ne gledamo samo u prošlost i kako možemo da oblikujemo budućnost. Njemačka vlada je došla na ideju da pozove sve države regiona kako bi pokazala da danas više ne postoje sukobi, iako je prisutno još niz konflikata, ali u suštini postoji zajedništvo. To je, prema mom uvjerenju, postalo moguće jer su sve zemlje dobile evropsku perspektivu", naglasila je Merkelova u video snimku postavljenom na sajtu njemačke vlade.
Ona je istakla da to znači da sve zemlje imaju šansu da postanu članice EU i da je to cilj koji zajedno slijede.
Na toj osnovi je, kako smatra, postalo je moguće više zajedništva.
"Nama su još uvijek u sjećanju stravični ratni sukobi i zbog toga ova konferencija pokazuje da idemo dalje, da smo prevazišli sukobe i to je dobar znak", naglasila je Merkelova.
"Svim zemljama Zapadnog Balkana samo obećali evropsku perspektivu i iza toga stojimo. Vremenski okviri između pristupanja Slovenije i Hrvatske ne moraju biti nikakva mjera za pristupanje drugih zemalja, već je na svakoj državi kada će i kako moći da pristupi", poručila je ona.
Njemačka kancelarka je ukazala da sada imamo različite nivoe približavanja. 
Ona je podsjetila da su sa Srbijom i Crnom Gorom započeti pristupni pregovori, da Albanija i Makedonija imaju status kandidata i Bosna i Hercegovina i Kosovo rade ka tome, što, kako je istakla, znači da je pred svakim izazov da stvori preduslov za pristupanje EU - kroz strukturne reforme, reforme u oblasti vladavine prava, borbi protiv korupcije i transparatnnim strukturama.
"Što brže zemlje prođu taj proces brže će moći i da pristupe", podvukla je Merkelova.
Ona je odbacila da EU primjenjuje dvostruke aršine u prijemu novih članica, ukazujući da se jasno vidjelo koja je procedura na putu do članstva na primjeru Hrvatske, kao i da se u vezi Rumunije i Bugarske neprestano prave izvještaji o vladavini prava i napretku u demokratizaciji i borbi protiv korupcije.
"Naše iskustvo ukazuje da sve što se ne riješi tokom pristupnog procesa ne čini potom mnogo jednostavnije članstvo i zbog toga zemlje to ne treba da smatraju barijerom ili preprekama, već podsticajem da stvarno rade uspješno u korist sopstvenih građana, koji su djelimično jako frustrirani o nedostatku vladavine prava, o možda sudovima koji ne rade dovoljno dobro ili korupciji u sopstvenoj zemlji", objasnila je Merkel.
Ona je ukazala da se na Balkanu vidi da je potrebno imati "dug dah", ukazujući da je međunarodna zajednica još prisutna sa trupama na Kosovu, gdje postoji i policijska misija EU.
"Ne smiju se zemlje prerano prepustite same sebi. Čak i kada postoji napredak u tom regionu on se odbija tempom puža", ocijenila je Merkel.
S tim u vezi, ona je ukazala da u Bosni i Hercegovini predstoje izbori na jesen, i da međunarodna zajednica mora pokušati, posle glasanja, da podstakne politički proces, dodajući da je tamo još puno posla.
Takođe je naglasila da je važno da se u regionu stvore integracioni pčrocesi.
"Šefove i članove vlada pozovamo sada kako bi se poboljšala njihova međusobna saradnja. Ljudi žele da imaju saobraćajnu infrastrukturu, žele da jednostavno putuju iz jedne u drugu zemlju. Tada će se zajedništvo tih ranije sukobljenih ljudi i naroda osnažiti. Samo kroz susrete je moguća promena, a to je nešto što smo videli u vreme Hladnog rata u Evropi, i to možemo preneti na sve delove sveta", uverena je Merkelova.

(Tanjug)