Plavi svijet je u junu u okviru projekta "NETCET - Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu" započeo novo istraživanje dobrih delfina u Jadranu, u području Ravenne, gdje je opažen albino dobri delfin.

 Albus izgleda dobro, uhranjeno, nije izolovan od drugih delfina, a bio je u društvu s drugim, normalno obojenim dobrim delfinom. Obje životinje su plivale i lovile ribu, a s obzirom na to što su u grupi bile samo dvije odrasle životinje istraživači pretpostavljaju da je Albus mužjak.

 Kod životinja u prirodi boja tijela obično je prilagođena boji okoline u kojem žive, zbog čega primjerke koji se ističu bojom puno lakše uoče grabežljivci. Stoga postoji mogućnost da ostale životinje izoluju albino jedinku, kako ih ne bi otkrivala i izlagala opasnosti.

Međutim, ističu iz Plavog svijeta, delfini su izuzetno društvene i brižne životinje, koje ne napuštaju članove svojih grupa niti u trenucima opasnosti. Osim toga, u Jadranu su dobri delfini gotovo jedini predatori, a nema velikih morskih pasa. Jedini koji predstavljaju opasnost za delfine su ljudi, pa je na njima odgovornost da Albusa pokušaju zaštiti i osigurati mu budućnost.

Dobri delfini su obično crne do tamno sive boje po leđima i bokovima, te svijetlosive po trbuhu. Boju im daje melanin, pigment koji proizvode stanice koje se nalazi u koži. Međutim, kao i među ljudima, povremeno se javljaju jedinke koje zbog genske mutacije nemaju pigment. Koža takvih jedinki je ružičasto - bijela, a ako pigment nedostaje i u očima, oči su crvene. Tu pojavu naziva se albinizam, a takve životinje albino jedinkama.

 Albinizam je do sada zabilježen kod dvadesetak vrsta kitova (i delfini spadaju u grupu kitova), a vjerojatno najpoznatiji bijeli kit u istoriji je Mobi Dik,  bijela ulješura iz romana Hermana Melvila.

Ta je pojava toliko rijetka da je od sredine 20. vijeka, kada je zabilježen prvi albino dobri delfin, u cijelom svijetu zabilježeno svega dvadesetak takvih delfina, a jedan od njih je sada u Jadranu.

(Nezavisne novine)