S druge strane, odlazeći premijer Kosova Hašim Tači najavljuje skoro potpisivanje tog sporazuma, kao uvertiru za početak druge faze dijaloga.

Kako za Danas ocjenjuju stručnjaci upućeni u dijalog Beograda i Prištine, posredstvom Evropske unije, do potpisivanja tog sporazuma će morati da dođe, uprkos negiranju u Srbiji, ali, ipak, ne u skorije vrijeme, kako tvrdi Hašim Tači. 
„Hašim Tači tu misli na međusobno priznanje Srbije i Kosova. Srbija neće potpisati taj sporazum“, kazao je za Danas Ivica Dačić. 
Premijer Kosova je prošle sedmice u Briselu rekao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, ali i svima prisutnima na konferenciji o Zapadnom Balkanu da je „Kosovo spremno da nastavi drugi dio faze dijaloga“ koja bi, kako je rekao, trebalo da se okonča „međunarodnim sporazumom o miru između Kosova i Srbije“. 
„O tome je govorio ministar vanjskih poslova Kosova pred SB UN, što je odraz njihovog sljepila. Oni misle da je sve već riješeno što se tiče statusa i samo na nas treba izvršiti pritisak. Mi nismo promijenili naš stav i svi dogovori koji su postignuti bili su statusno neutralni“, izričit je Dačić. 
Enver Hodžaj je pred SB UN rekao da je Kosovo spremno za nastavak dijaloga sa Srbijom do pune normalizacije odnosa, ali da dijalog ne treba da bude beskonačan i da treba da bude okončan potpisivanjem međudržavnog mirovnog sporazuma. 
Prema riječima političkog analitičara Dušana Janjića, potpisivanje međunarodnog mirovnog sporazuma između Srbije i Kosova predviđeno je dokumentom koji su napisale Velika Britanija i Njemačka, u oktobru prošle godine. 
„U takozvanom ‘non-pejperu’ Velike Britanije i Njemačke koje su prihvatile i druge zemlje EU, i koji će ući u pregovarački okvir Srbije i EU, odnosno poglavlje 35, piše da će nakon postizanja pune normalizacija odnosa Srbije i Kosova biti potpisan jedan sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum. To je upravo taj sporazum - međunarodni mirovni sporazum, o kojem govore kosovski zvaničnici. Tači, dakle, nije govorio neistinu u Berlinu o nužnosti potpisivanja mirovnog međudržavnog sporazume, ali je govorio o nečemu što će se dogoditi za nekoliko godina. On je to učinio, pretpostavljam, zbog unutrašnje političkih potreba - kao da je riječ o nečemu što bi trebalo da se dogodi sjutra“, zaključuje Dušan Janjić.