Pomorandže i paradajz 

Đina Sem, direktorka Mount Sinai Gastrointestinal Motility centra upozorava da povećan unos kiselina iz pomorandži i paradajza može dovesti do pojave gorušice i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERV). Tokom dužeg vremenskog perioda čovjek može da oboli i od takozvanog Baretovog jednjaka, pri čemu postoji povećani rizik za razvoj raka jednjaka. Gastroenterolog savjetuje da se dnevno ne jedu više od dva obroka koji sadrže ove namirnice. U potpunosti bi ih trebalo da izbjegavati osobe koje imaju simptome refluksa. 

Tunjevina u konzervi 

Pretjerano jedenje tunjevine može biti opasno, jer je ta riba bogata živom. Zato može doći do problema s vidom, oštećenja sluha i govora, nedostatka koordinacije i mišićne slabosti. Ne bi trebalo jesti više od tri do pet konzervi tunjevine nedeljno, ili je zamijeniti ribom koja sadrži manje žive. 

Voda 

Iako je dovoljan unos tečnosti ključan za dobro zdravlje, previše vode može da dovede do „trovanja" vodom, kaže Alan R. Gabi, autor udžbenika Medicina ishrane. Ovo se događa kada se zbog ekstremno velike količine vode koja se pije izluči previše natrijuma iz tijela, što dovodi do male količine natrijuma u krvi. Takvo stanje može da utiče na funkcioniranje mozga, ili čak da dovede do smrti. Koliko biste vode morali da popijete da se dovedete u takvu opasnost? Obično je to problem s kojim se sreću maratonci, ili ljudi koji se tjeraju da piju više vode nego što im tijelo traži. Kako biste bili sigurni da ne pijete previše vode proverite kakav vam je urin. Ako je sve vrijeme proziran, smanjite unos vode. 

Soja 

Kada se jede u umjerenim količinama,soja je dobra za holesterol i krvni pritisak. Međutim, soja sprečava apsorpciju gvožđa u krvi i prevelik unos može dovesti do anemije. Soja sadrži i estrogen poput izoflavona, a dugotrajna konzumacija velikih količina može da podstakne rast ćelija raka materice – piše Magazin.hr. Iako još nije tačno utvrđeno kolika količina je kritična, stručnjaci preporučuju najviše dva obroka dnevno. 

Spanać 

Odličan je izvor bjelančevina, vlakana, raznih vitamina i minerala. Bogat je i luteinom koji pomaže sprečavanje makularne degeneracije koja je čest uzrok gubitka vida i slepila. Ali, spanać je takođe bogat i oksalatom, koji može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca, prenose „Večernje novosti". 

Životinjske bjelančevine iz nemasnog mesa 

Ako bjelančevine (proteine) unosite samo iz nemasnog mesa kao što je piletina, ili bjelanaca, možda je vrijeme za promjenu ishrane. Stručnjaci kažu da unos prevelike količine proteina životinjskog porijekla može biti opasan jer navodi tijelo da proizvodi hormon rasta. Taj hormon u velikim količinama potiče starenje i povećava rizik od tumora. Istraživanje je pokazalo veći rizik od razvoja tumora i prerane smrti kod ljudi koji su do 20 posto dnevnog unosa kalorija dobivali iz proteina životinjskog porijekla. Kako biste to izbjegli, većinu bjelančevina uzimajte iz biljka, orašastih plodova, sjemenki, cijelih žitarica.