Od toga na prostituciju i šverc droga otpada po oko 850 miliona kuna, odnosno 0,28 odsto BDP-a Hrvatske.

To je pokazala revizija računa BDP-a, od 2001. do 2013. godine, prelaskom na novu statističku metodologiju (ESA 2010.) i uključivanjem 25 novih stavki u BDP, prenosi "Slobodna Dalmacija".

Primenom nove metodologije, BDP je u prosjeku povećan za 1,2 odsto; tako je prema staroj, u 2012. godini iznosio 327 mliijardi kuna, a prema novoj 330 milijardi. 

Najveći utiecaj na korekciju nominalnog rasta BDP-a ima drugačiji tretman izdataka za istraživanje i razvoj (0,5 odsto), koji se umjesto potrošnje definiše kao investicija, kao i uključivanje ilegalnih aktivnosti u obračun (0,7 odsto). 

Direktor Držvanog zavoda za statistiku Marko Krištof rekao je da se procjene ilegalnog dohotka od distribucije droge temelje se na zaplijenjenim količinama, procijenjenom učinku policije i cijenama droga pri ulasku u zemlju i kod prodaje krajnjim korisnicima. Prosječni dohodak od distribucije droge za razdoblje 1995- 2012. godina, iznosi 0,28 posto BDP-a. 

Vrijednost tog dohotka zavisi od vrste i količine i čistoće uvezene droge, vremena nabavke, porekla, transporta, stanja na tržištu i količini pojedinačne kupoprodajne transakcije, i sličcno. 

Ilegalni dohodak od prostitucije se bazira na procijenjenom broju prostitutki, broju radnih dana, broju klijenata dnevno i procijenjenoj prosječnoj cijeni po usluzi. Prosječni ilegalni dohodak ostvaren od prostitucije za isto vrijeme iznosi 0,28 posto BDP-a. 

Krištof jenaveo da ovom revizijom, realne stope rasta nisu znatnije promijenjene. Najveća promjena rasta je zabilježena je 2010. godine, kada je umjesto pada od 2,3 odsto registrovan pad od 1,9, kao i u 2009., kada je umjesto pada BDP-a od 6,9 odsto zabilježen pad od 7,4.

(B92)