Nikolić je dodao da smo posvećeni tom cilju i opredeljenju da pristupne pregovore okončamo u 2018. godini i da bi Srbija u tom slučaju mogla da bude član EU do 2020. godine.

On je u obraćanju članovima Komiteta za proširenje EU (COELA) u palati Srbija, izrazio zadovoljstvo što je Srbija domaćin predstavnicima svih zemalja članica EU i posebno je zahvalio Italiji, predsjedavajućem Savjeta EU, što je predložila da se ova posjeta Komiteta, umjesto u Rimu, ovoga puta održi u Beogradu. 

"Vi dobro znate da je punopravno članstvo u EU prvi prioritet nove Vlade Srbije. Vjerujem da ste se danas dodatno uvjerili da smo veoma posvećeni ostvarivanju ovog cilja i da smo opredeljeni da pristupne pregovore okončamo do kraja njenog mandata 2018. godine. Srbija bi u tom slučaju do 2020. mogla da postane punopravna članica EU. Sve ostalo zavisiće od EU", rekao je predsjednik Srbije, prenosi B92.

Nikolić je naznačio da je početkom ove godine, otvaranjem pristupnih pregovora, započela poslednja etapa puta. 

"Ona vodi prilično uzbrdo i zahtijeva velike napore, ali na kraju uspona je samo jedan cilj - da postanemo dio ujedinjene Evrope kojoj svakako pripadamo istorijom koju dijelimo, jedinstvenim kulturnim i visokoškolskim prostorom, istovjetnim sistemom vrijednosti u pogledu uređenja države i društva", rekao je Nikolić. 

On je podvukao da je Srbija posvećena sprovođenju reformi u svim oblastima, posebno vladavine prava, unutrašnjih poslova, zaštite ljudskih prava i prava manjina. 

Kako je rekao, novi pristup EU kojim je predviđeno otvaranje najzahtjevnijih poglavlja - 23 i 24 na samom početku pregovaračkog procesa, vidimo kao korak koji će doprinijeti bržoj transformaciji države i društva i ubrzanju samog pregovaračkog procesa. 

"Evropske integracije posmatramo kao najefikasniji i najbrži način da dostignemo visoke standarde u ovim oblastima ključnim za sveobuhvatni napredak", istakao je predsejdnik Sbije koji je dodao da je to, uostalom, i preduslov za privlačenje stranih investicija, aktiviranje malog i srednjeg preduzetništva i obezbjeđivanje ekonomskog rasta i društvenog prosperiteta zemlje. 

On je goste obavijestio da se Srbija, usvajanjem Strategije o reformi pravosuđa i Strategije za borbu protiv korupcije, 2013. godine, uhvatila u koštac sa korupcijom koju nastoji da iskorijeni i izgradi kulturu nultog stepena tolerancije prema korupciji. 

Prema njegovim riječima, bilo bi veoma korisno da do kraja godine otvorimo poglavlje 32, "ne samo radi obezbjeđivanja finansijske kontrole utroška budžetskih sredstava", već i što bi to u velikoj mjeri doprinijelo upravo uspješnijoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

"Stoga se nadamo da će i one zemlje EU koje još uvek nijesu definisale svoj stav u pogledu dinamike otvaranja prvih poglavlja, ovo pitanje sagledati i u tom kontekstu", rekao je Nikolić. 

Kako je ocijenio, evropska perspektiva bila je i ključni faktor koji je omogućio uspjeh dijaloga Beograda i Prištine. 

"Uspješnost ovog dijaloga pokazala je da politika proširenja i dalje predstavlja snažnu motivacionu snagu na zapadnom Balkanu. Na ovom primjeru vidio se i međunarodni značaj EU kao faktora koji je u stanju da rešava krize i suštinski doprinosi stabilnosti i bezbjednosti na evropskom tlu", naglasio je predsjednik Srbije. 

On je naveo i da se nada da će EU, odnosno njene države članice, uvažiti pozitivne korake koje je Srbija učinila u namjeri da normalizuje odnose na Kosovu i Metohiji i da će, vrednujući naše napore i rezultate, doneti odluku da se što je skorije moguće otvori poglavlje 35. 

Predsjednik Srbije je ukazao i da je perspektiva članstva u EU imala, takođe, pozitivan efekat i na region Balkana koji danas sarađuje na konkretnim projektima, a da se otvorena pitanja u regionu...rešavaju dijalogom. 

"Vjerovatno ste upoznati da sam, zajedno sa predsednicima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, 29. avgusta ove godine u Mostaru potpisao Deklaraciju o nestalim licima, čiji je cilj da podstakne proces pronalaženja nestalih u regionu. To je pitanje koje godinama opterećuje naše odnose, a koje mora biti riješeno zarad naše zajedničke budućnosti na ovim prostorima", ukazao je Nikolić. 

On je podsjetio i da je Srbija nedavno u Berlinu predstavila projekte kojima je cilj bolje povezivanje regiona jačanjem željezničke i putne infrastrukture, ukidanjem carinskih barijera i stvaranjem asocijacije mladih. 

"Sve ovo je dokaz da region danas zajedno radi i sarađuje, a ovom procesu regionalne saradnje u velikoj mjeri doprinijele su evropske integracije. Solidarnost u regionu postala je ključna riječ tokom nedavnih poplava koje su pokazale koliko smo ranjivi pred prirodom i koliko smo jači kada radimo i nastupamo zajedno", rekao je on. 

Nikolić je naznačio da je Srbija opredijeljena da očuva princip solidarnosti regiona u evropskim integracijama, uz međusobno pomaganje i razmjenu iskustava. 

"Sa druge strane, očekujemo da EU ostane privržena takozvanom „principu regate" kada je rijč o proširenju, kako bi se omogućilo da svako napreduje prema učinku i ostvarenim reformama, bez nametnutnog ujednačavanja tempa", dodao je Nikolić. 

On je članovima Komiteta poručio da iskoriste boravak u Srbiji i iz prve ruke se upoznaju sa usvajanjem i primjenom reformskih zakona u Srbiji i da neposredno saznaju u kojoj mjeri je Srbija posvećena ispunjenju svoje evropske agende. 

"Za nas je veoma važno da sa državama članicama EU imamo što intenzivniji dijalog - od susreta na najvišem nivou, do toga da ljudi koji se, poput članova COELA, kroz svoje redovne aktivnosti bave Srbijom i regionom i razmatraju pitanja od značaja za proces proširenja, imaju priliku da posjete i bolje upoznaju našu zemlju", rekao je on. 

"Uvjeren sam da vaša posjeta neće biti korisna samo za teme kojima se bavite na profesionalnom planu, već i za upoznavanje sa ljudima, našom bogatom kulturom i običajima. Smatram to veoma bitnim, jer ćete na taj način bolje razumjeti Srbiju. Tako će Srbija, od teme koja se nalazi na vašoj nedeljnoj agendi, postati nešto mnogo bliže i konkretnije", rekao je predsjednik Srbije. 

On je uputio iskrene čestitke predstavnicima Poljske i Italije povodom imenovanja premijera Donalda Tuska i ministra inostranih poslova Frederike Mogerini na funkcije predsjednika Evropskog savjeta i Visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku. 

Skupu je prisustvovao i šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport.