To je danas zaključeno na konferenciji "Borba protiv korupcije: iskustva i izazovi u regionu"

Kako je navedeno na skupu koji je u Beogradu organizovao Institut za društveni razvoj Jugoistočne Evrope (SEESDI), to ima za posledicu da veliki broj obrazovanih i sposobnih ljudi ne mogu da prođu kroz sistem i dođu do nekih bitnijih i upravljačkih pozicija.

Pomoćnik direktora Agencije za borbu protiv korupcije Srbije Marijana Obradović je rekla da u Srbiji nije problem nedostatak antikoruptivnih tijela, već kapacitet u okviru institucija da implemetiraju alate za borbu protiv korupcije.

"Ključni faktor koji nedostaje je činjenica da se u Srbiji retko čuje da su rukovodioci institucija odgovorni za sprječavanje korupcije u svojim institucijama", navela je ona.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Dražen Maravić rekao je da su problemi sa kojima se susreće MUP u svakodnevnom radu - neravnopravno karijerno napredovanje, loše postavljanje rukovodilaca, nedefinisanost šta policijski službenici mogu raditi van radnog vremena, tačnije koji poslovi su nespojivi sa policijskim poslom, politički uticaj na visoke rukovodioce itd.

Predsjednica Transparensi internešenela Hrvatske Davorka Budimir je navela da je Hrvatska kao mlada članica EU još uvek neuhodana u tom okruženju.

"Kao zemlja koja je hapsila svog bivšeg premijera, Hrvatska je jako izložena korupciji i taj problem je gorući u hrvatskom društvu", izjavila je ona.

Kao probleme u Hrvatskoj, ona ističe nepostojanje zakona o lobiranju i nepostojanje zakona o zaštiti uzbunjivača, kao i činjenica da bilo koja nabavka ispod 200.000 kuna (26.000 evra) ne mora da prođe kroz proces javne nabavke, te da se često nabavke rascepkaju na više malih kako bi se izbegao uticaj zakona.

"Evropska Komisija je akcentovala problem korupcije u zdravstvenom sistemu Hrvatske, te da se kupuju uredaji koji koštaju i po više miliona eura, a medicinsko osoblje ih ne ume koristiti ili su ti aparati sasvim nepotrebni''.

U Hrvatskoj je veliki problem i korišćenje sredstava koje su građani skupili preko SOS brojeva telefona za pomoć poplavljenima u toj zemlji, a informaciju o količini novca koji je skupljen Crveni Krst u Hrvatskoj čuva kao poslovnu tajnu.

U odnosu na prethodnu godinu, Budimir ističe, da je Srbija mnogo više napredovala od Hrvatske po skali koju određuje Transparensi Internešenel, te da u tom polju postoji dosta prostora za poboljšanje u Hrvatskoj.

Predsjednik Transparensi internešenela BiH Emir Djikić iznio je procene da je u periodu od 1996. do 2000. godine u BiH preko raznih međunarodnih institucija i fondova ušlo više novca nego što je ušlo u Njemačku za vrijeme realizacije Maršalovog plana.

Taj novac je međutim, kako je naveo, zahvaljujući korumpiranosti državnih funkcionera praktično nestao, te da se procenjena vrijednost proneverenog i ukradenog novca kreće oko jedne milijarde dolara.

Problematičan je prema njegovim rečima i zakon o javnim nabavkama po kome firma koja izgubi tender nema pravo žalbe u tenderima čija vrijednost ne prelazi 400.000 eura.

Takođe, kako navodi, zakon o sukobu interesa više nema odredbu koja predviđa zabranu kandidovanja na izborima osobama koje su prekršile taj zakon, a danas je najveća kazna koja može biti propisana za kršenje tog zakona 5.000 eura.

(Tanjug)