- Mišići u oku se pomjeraju 100 000 puta na dan. Da bi vaše noge jednako vježbale, morali biste da pređete čak 100 kilometara.

- U vašem pupku ima na hiljade bakterija koje bi, kad bi ih zapustili, mogle da formiraju eko sistem veličine prašume.

- U toku životnog vijeka, proizvodite dovoljno pljuvačke da napunite bazen.

- Ljudski nos upamti 50 000 mirisa.

- Krvna zrnca proputuju cijelo tijelo za 20 sekundi.

- Odrastao čovjek sastavljen je od sedam oktiliona atoma.

- Bebe imaju 60 kostiju više nego odrasli.

-  Atomi koji sačinjavaju naše tijelo uglavnom su prazan prostor. Uprkos njihovom velikom broju, bez tog prostora ljudi bi bili znatno sitniji, znatno. Jezgro koje čini veći dio materije atoma toliko je manje od cijele strukture da se može porediti sa muvom u katedrali. Ukoliko bi izgubili sav prazan prostor, naše tijelo moglo bi da se smjesti u kocku čije strane su manje od petstotog dijela centimetra.

- Svaki atom u našem tijelu je star milijarde godina. Vodonik, najčešći element u univerzumu i važan dio našeg tijela, stvoren je u Velikom prasku prije 13.7 milijardi godina.

- Kada vidite kako krv teče iz posjekotine možete pretpostaviti da je crvena. To je zato što u njoj ima gvožđa. Međutim, prisustvo gvožđa je samo slučajnost. Crvena boja se pojavljuje zbog toga što je gvožđe vezano u prstenu atoma u hemoglobinu nazvanom porifirin i oblik njegove strukture je zaslužan za boju.

- Iznenađujuće, sav koristan DNK u našim hromozomima ne dolazi od naših evolucionih predaka – nešto od toga je pozajmljeno sa drugih mjesta. Naš DNK sadrži gene barem osam retrovirusa.

To su virusi koji koriste mehanizme ćelije za kodiranje DNK kako bi je preuzeli. U nekom trenutku ljudske istorije ovi geni su postali dio ljudske DNK. Ovi viralni geni obavljaju važne funkcije u ljudskoj reprodukciji, a opet, potpuno su strani našem genetskom naslijeđu.

- Ukoliko pogledamo brojke, unutar čovjeka postoji više bakterijskog života nego ljudskog – otprilike 10 puta više. Mnoge od bakterija koje nas zovu domom su prijateljske u smislu da nam ne čine zlo. Neke su i korisne.

- U zavisnosti od vaših godina, veoma je vjerovatno da vaše trepavice imaju grinje. Ova mala stvorenja žive u starim ćelijama kože. Uglavnom su bezopasne, iako kod malog broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije.Ove grinje izuzetno su sitne, mogu narasti do trećine milimetra, i skoro su providne pa ih je nemoguće uočiti golim okom. Skoro polovina populacije ih ima.

- Naše oči vrlo su osjetljive,i mogu da detektuju svega nekoliko fotona svjetlosti.Ukoliko prilikom vedre večeri pogledate sazvijeđže Andromedu, mali mutan djelić svjetla vidljiv je golim okom, ukoliko možete da ga primijetite, dosegli ste maksimum ljudskog vida bez upotrebe tehnologije.

- Uprkos tome što su vam rekli, imate više od pet čula. Stavite vašu ruku nekoliko centimetara od vrelog gvožđa. Nijedno od vaših čula nije u stanju da vam kaže da ćete se opeći. A ipak osjećate da je gvožđe vrelo sa distance i nećete ga dodirnuti. To je zahvaljujući dodatnom čulu – toplotnim senzorima u koži. Na sličan način možemo da detektujemo bol ili da primijetimo da se nalazimo naglavačke.

- Još jedan brz test. Zatvorite vaše oči i dodirnite nos. Prilikom ovoga ne koristite veliku petorku čula kako bi ga pronašli već propriocepciju. Ovo je čulo koje detektuje gdje se nalaze dijelovi tijela u odnosu jedno na drugo. U pitanju je meta-čulo koje kombinuje znanje vašeg mozga o tome šta rade vaši mišići sa osjećajem za veličinu i oblik vašeg tijela.

- Poput pileta, ljudski život počinje sa jajetom. Međutim, postoji značajna razlika između ljudskog i kokošijeg jajeta koji utiče na vaše godine. Ljudsko jaje se stvara u našoj majci – ali iznenađujuće je to što je ono formirano kada je ona bila embrion. Formiranje vašeg jajeta i polovina DNK dolazi od majke i može se smatrati prvim momentom vašeg postojanja. I desio se prije nego što je vaša majka bila rođena.

- Mislili smo da su geni ključan faktor u određivanju našeg fizičkog izgleda, međutim, oni su samo mali dio DNK. Vjerovali smo da je ostalih 97 odsto samo đubre ali sada shvatamo da epigenetika – procesi koji se odvijaju van gena, takođe imaju jako velik značaj na naš razvoj. Neko vrijeme bili smo zbunjeni kako je moguće da je 20.000 gena (znatno manje od broja u pojedinim vrstama pirinča) zaduženo za naše specifikovanje. Pravo saznanje jeste da je ostalih 97 odsto podjednako važno.

- Ukoliko ste kao većina ljudi, lociraćete vašu svijest odmah iza očiju, kao da se tamo nalazi mala osoba koja upravlja znatno većim uređajem – vašim tijelom. Znate da to zapravo nije istina, ali vaša svijest ima nezavisno postojanje i govori tijelu šta da radi.U stvarnosti, mnogo toga dolazi iz vaše podsvijesti. Neki zadaci uz prasku postaju automatski, tako da više ne moramo da razmišljamo o svakodnevnim akcijama. Kada se to dešava, procesi se predaju jednom od najprimitivnijih dijelova mozga.

- Slika svijeta koju vidimo je vještačka. Naš mozak ne stvara slike na isti način kao i kamera. Umjesto toga, mozak konstruiše model svijeta uz pomoć modula koji mjere svjetlo i sjenke, zakrivljenost itd… Ovo uprošćava mozgu da sam upiše potrebne informacije u mrtav ugao, dio naših mrežnjača gdje se optički nervi spajaju i koji nema senzore. On takođe kompenzuje brze i nagle pokrete naših očiju odajući lažnu sliku konstantnog vida.
Loša strana svega ovoga jeste to što je naše oči lako prevariti. Filmovi i optičke iluzije funkcionišu tako što obmanjuju mozak kada je ono što oči vide u pitanju.

I sada, da li shvatate koliko je vaše tijelo super, pa čak i ako niste Plejboj zečica ili profesionalni košarkaš?

(Telegraf.rs)