“Uvijek se može sugerisati u oba slučaja da je postojala želja dijela zemlje da se odvoji u smislu pretenzija na samoopredjeljenje, ali činjenična situacija na ta dva mjesta je dosta različita”, objašnjava za Tanjug ovaj počasni profešor Univerziteta Prinston.

U izjavi na marginama međunarodne konferencije Dijalog civilizacija na Rodosu, ovaj vodeći stručnjak za međunarodno pravo naglašava da svaki slučaj ima “svoju originalnost”, kao i da je “važan kontekst” i da ne postoje neka generalna pravila koja bi određivala ishod za svaku konkretnu situaciju.
"Međunnarodno pravo ne djeluje svuda jednako efikasno. Veza između zaštite od ozbiljnih kršenja ljudskih prava i državnog suverenita je jedna od oblasti u kojoj ne funkcioniše dobro jer zavisite od suda međunarodne zajednice, koja je sama izmanipulisana od političkih snaga", navodi Falk i dodaje da su dvostruki standardi prisutni u međunarodnom pravu.

Na pitanje da su posledice presedana Kosova danas Krim, škotski referendum a sjutra možda Katalonija, odgovara da to "jeste veoma opasan presedan, ali je opasan presedan i da se ostavi manjina pritisnuta sa svih strana".
"Jasno je da se Albanci nisu osjećali komforno u Srbiji a čak je i nenasilni lider Ibrahim Rugova smatrao da je intervencija potrebna. Postojala je politička atmosfera koja je bila nespojiva sa time da se dozvoli Srbiji da zadrži suverenitet nad Kosovom", kaže Falk.

Američki stručnjak, koji je svojevremeno kao član komisije Ričarda Goldstona, preporučio nadziranu nezavisnost Kosova, napominje da "svaka važna međunarodna kontroverza postaje presedan".
“Pitanje je koliko je taj presedan uticao na svaki od ovih slučajeva, a to je dijelom psihološko, dijelom političko pitanje. Kritičari onog što se desilo na Krimu ukazaće na kosovski presedan, oni koji ga odobravaju će ga izbjegavati. Samo korišćenje presedana je pod političkim uticajem”, dodaje on.

Na opasku da su posle vojne intervencije u Jugoslaviji uslijedile mnoge druge što je imalo opasne posledice primjećuje da "svaka situacija ima svoju originalnost, a pitanje je ravnoteže sukobljenih motivacija da se zaštite ljudi koji su ranjivi".

Kada je riječ o slučaju Krima i činjenice da SAD smatraju da je normalno da Kosovo bude nezavisno a da nije normalno da Krim bude dio Rusije, iako je tamo bio referendum a na Kosovu nije, Falk primjećuje da "nema spora da da je bilo referenduma na Kosovu da bi glasali za nezavisnost".
"Ali, ne možete očekivati doslednost od geopolitickog aktera kakve su SAD. Imate jednu logiku jednakosti država koja je utemeljena u međunarodnom pravu, imate drugu logiku gdje nema nikakve jednakosti, koja je utemeljena u geopolitici, gdje moć određuje ishod, a dvostruki standardi su česti ako ne i sveprisutni", objašnjava.

Upitan da precizira da li je Krim sada nelegalno dio Rusije, Falk navodi: “Nisam stručnjak za Krim, ali kompleksnost je u tome sto je Krim je bio dio Rusije i pitanje je da li je inicijativa Hruščova (da ga preda Ukrajini) bila validna".

Samoproglašenu nezavisnost južne srpske pokrajine vidi kao posledicu sticaja okolnosti nepovoljnih za Srbiju posle kraja Hladnog rata.
"Imali ste pokušaje i pritiske da se uništi suvereni integritet Jugoslavije i u toj situaciji rukovodstvo u Srbiji je postalo veoma nacionalističko pod MIloševićevom kontrolom, a to je dovoleo do situacije u Bosni što se zauzvrat proširilo na Kosovo", podsjeća Falk.

Srebrenica je, kaže, tretirana od međunarodne zjaednice kao zločin protiv čovječnosti, a srpska vlada smatrana odgovornom, a to se, poklopilo sa 50. godišnjicom NATO i traganjem za nekom vrstom uloge za taj savez posle kraja hladnog rata.
"Imali ste tu kombinaciju da je albansko stanovništvo bilo suočeno s opasnošću etničkog čišćenja poput onog u Bosni plus inicijativa Zapada, posebno SAD da pokažu da je NATO još relevantan. To je dovelo do izbjegavanja diplomatskog rješenja i pribjegavanja vojnoj intervenciji, a što je takođe djelimično izazvala OVK svojim incidentima”, objašnjava Falk razloge za donošenje takve odluke Goldstonove komisije.

Svjestan je, kaže, da je ta odluka dovela do situacije u kojoj je mnogo Srba napustilo Kosovo i u kojoj se njihova prava ne poštuju ali da ne može da kaže može li se to može svesti na etničko čišćenje.
"Postojao je neki osjećaj krivice u međunarodnoj zajednici zbog Srebrenice. Mnogi smatraju da je propaganda da prijeti nova Srebrenica na Kosovu zahtijevala neku vrstu intervencije. Teška je to bila situacija u kojoj je svaki rezultat bio problematičan zbog toga što je u to vrijeme izgledalo jasno da većina ljudi na Kosovu želi da bude nezavisna i suverena, a da su srpska kršenja ljduskih prava u Bosni značila da nema međunarodnog povjerenja da bi se dozvolio da Kosovo ostane dio Srbije", navodi Falk.

Istina je, priznaje, da nije u skladu sa međunarodnim pravom da se dozvoli da djelovi države ne ostanu u njoj ali "imali ste situaciju da je i ta država bila dio veće države, pa ispada da je to samoopredeljenje iz treće ruke".

Na pitanje da li je slučaj Kosova bio prekretnica za promjene koje se zbivaju u međunarodnom pravu, Falk kaže: "Nisam siguran da je to prekretnica. To je važan događaj u razvoju međunarodnog prava, ali da li je odlučujcuhi jos nije jasno. Nije se još dovoljno toga desilo, nije stvorio dominantnu tendenciju". 

Ukrajina se, dodaje on, previše razlikuje od Kosova, jer u njoj učestvuju dvije vodeće zemlje u svijetu koje su se nadmetale i bile rivali tokom Hladnog rata i koja je važna zemlja na obodu Rusije, pritom izmanipulisana od NATO. 
"Ona ima mnogo veći strateški značaj i zato ne bih rekao da je to u istoj tendenciji. Kad se razmišlja o Kosovu, to jeste opasan presedan iz izvjesne perspektive ali ništa više od toga", zaključuje Falk.

(Izvor:Tanjug)