Na osnovu ove odluke, tužilaštvo će moći da uvrsti dokaze o činjenicama šest vještaka i sedam svjedoka, kao i dodatnu dokaznu dokumentaciju.

Vrijeme ponovnog otvaranja dokaznog postupka, u dogledno vrijeme će odrediti Pretresno vijeće, dodaje se u saopštenju.

Vijeće je odluku donijelo zaključivši da tužilaštvo nije bilo u mogućnosti da ranije iznese dokaze u vezi s Tomašicom, jer je grobnica otkrivena u septembru 2013. kada je izvođenje dokaza već bilo u toku i uzevši u obzir vrijeme potrebno za analizu grobnice, prikupljanje izjava svjedoka i sastavljanje izvještaja vještaka.

Sudije su takođe utvrdile da su novi dokazi relevantni za ovaj predmet i da imaju dokaznu vrijednost i uvaživši tvdnju tužilaštva da "taj materijal daje jasniju sliku organizovanosti i masovnosti ubistava počinjenih u Prijedoru, kao i ulogu Vojske Republike Srpske u njima.

Iako je priznalo da će ponovno otvaranje produžiti suđenje, Vijeće je dodalo da to neće dovesti do neopravdanog odlaganja.

Sudije su uzele u obzir da je zahtjev tužilaštva dostavljen u ranoj fazi izvođenja dokaza odbrane i da će odbrana "imati dovoljno prilike da u okviru svog dokaznog postupka predoči eventualne dokaze kao odgovor na materijal".

Tužilaštvo je Pretresnom vijeću podnijelo zahtijev za ponovno otvaranje svog dokaznog postupka 26. avgusta 2014. i zatražilo da predoči dokaze kojima prethodno nije imalo pristup, u vezi s nedavno otkrivenom masovnom grobnicom u Tomašici.

Odbrana je svoj odgovor na zahtjev tužilaštva podnijela 9. septembra 2014. tvrdeći, između ostalog, da bi ponovno otvaranje dokaznog postupka u ovoj fazi nanijelo štetu izvođenju dokaza odbrane i da bi prekid suđenja bio neizbježan, jer je odbrana usred izvođenja svojih dokaza.

Ratko Mladić zatražio je 11. septembra da se odbaci zahtjev tužilaštva da ponovo otvori dokazni postupak jer bi to, kako je naveo, nanijelo štetu njegovoj odbrani u ovoj fazi suđenja, ali je prihvatio značaj otkrića masovne grobnica Tomašica.
"Otkriće i identifikacija tijela osoba poginulih tokom rata u Bosni ima značajnu ulogu u procesu tugovanja i iscjeljenja porodica i zajednice", naveo je Mladić u zahtjevu.

Ipak, on je tražio da se zahtjev tužilaštva odbije jer bi u trenutnoj fazi suđenja, ponovno otvaranje dokaznog postupka tužilaštva "nanijelo štetu odbrani".
"Odlaganje uzrokovano ponovnim otvaranjem bilo bi neopravdano dugo i mnogo duže nego što to iznosi optužba", naveo je Mladić u zahtjevu.

Prekid u sudskom postupku bi takođe bio neizbježan ako bi dokazni postupak optužbe bio ponovo otvoren, a takvo odlaganje bi bilo nepodesno sada kada je odbrana usljed svog dokaznog postupka, naveo je Mladić.

Odlaganje bi, takođe, bilo mnogo duže od onog predloženog u predmetu Radovana Karadžića kada je zahtjev za ponovnim otvaranjem dokaznog postupka odbijen.

Odbijanje sličnog zahteva u Karadžićevom slučaju pruža dodatne razloge da se i u ovom predmetu odbaci zahtev tužilaštva, naveo je u svom zahtevu Mladić.

Takođe, treba uzeti u obzir činjenicu da tužilaštvo nije podnijelo zahtjev za ponovnim otvaranjem svog dokaznog postupka početkom 2014, kako je najavilo u novembru 2013. već je to učinjeno tek krajem avgusta, navedeno je u Mladićevom zahtjevu.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba vojske bosanskih Srba (VRS), optužen je za genocid i brojne druge zločine počinjene nad bosanskim muslimanima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim civilima u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do kraja 1995. godine.

Prvobitna optužnica protiv Ratka Mladića podignuta je 25. jula 1995. Pošto je u bjekstvu proveo skoro šesnaest godina, uhapšen je 26. maja 2011. i prebačen u Međunarodni sud 31. maja 2011. Suđenje je počelo 16. maja 2012.

Od svog osnivanja Međunarodni sud je podigao optužnice protiv 161 osobe za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine.
Postupci protiv 141 osobe su okončani.