„Ovaj dan nam ukazuje da je nemoguće na duži period sputati ljudsku želju za slobodom“, poručila je Merkel.
Podsjetivši na jake pritiske vlasti bivše Istočne Njemačke i restrikcije prema slobodama naroda, Merkel je kazala da je 1989. godine stvorena kritična masa ljudi koji su se usprotivili neregularnostima na izborima i koji su se okupljali u crkvama kako bi raspravljali o nepravdama vremena u kojem žive, a potom i izašli na ulice da dignu svoj glas protiv toga.
„Broj ljudi koji su pokazali civilizacijsku hrabrost je porastao. Toj hrabrosti dugujemo za rušenje granica između dvije Njemačke“, kazala je Merkel.
Naglasivši da je narod Njemačke sudbinu uzeo u svoje ruke i podjele u Evropi i Hladni rat bacio u historiju, Merkel je kazala da krov Evropske unije danas pokriva 28 zemalja u kojima živi blizu 500 miliona ljudi, te da i druge zemlje žele da uđu pod taj zajednički krov.
Njemačka kancelarka Merkel je podsjetila da je proces podjele svijeta započeo Prvim svjetskim ratom, nastavljan pojavom nacionalizma i Drugog svjetskog rata, a zaživjela početkom Hladnog rata. Ona dodaje da je Berlinski zid bio upravo simbol podjele svijeta.
„Iako su i prije 9. novembra 1989. godine održavani masovni protesti, niko nije vjerovao da je moguće da se Berlinski zid sruši. Za borbu za slobodu je neophodna hrabrost. Hrabrost je potrebna i za ostvarivanje sloboda“, tvrdi Merkel.
Osvrnuvši se i na aktuelnu borbu protiv smrtonosnog virusa ebole, Merkel je kazala da i njemački naučnici učestvuju u procesu iznalaženja rješenja tog problema.
„Da smo dovoljno pažnje posvetili toj epidemiji dok još nije bila u ovakvim razmjerima, vjerujem da smo mogli pronaći i učinkovitu vakcinu“, tvrdi Merkel.
Komentari