"To je ono što smo mi tražili na Sudu u Hagu. Prvo je Karadžić bio oslobođen optužbi za genocid u drugim opštinama, ali je Tužilaštvo zatražilo od žalbenog vijeća da poništi prvostepenu odluku i u tome smo uspjeli. To je sada vraćeno u postupak protiv Karadžića. Sada ćemo vidjeti kakva će biti konačna presuda. Ali, ponavljam, to smo tražili u slučaju protiv Karadžića, ali i Ratka Mladića. Odluka je sada na sudijama", istakao je Bramerc, piše Anadolija.

Smatra da je vrlo bitno da je Sudsko vijeće u slučaju Ratka Mladića odobrilo Tužilaštvu da ponovo otvori postupak kako bi se izložili dokazi iz masovne grobnice Tomašica u opštini Prijedor. Ističe da će biti izvedeni dodatni svjedoci koji će govoriti o dešavanjima u vezi sa Tomašicom.

"Dokaze koje ćemo mi izložiti su dodatni svjedoci, stručnjaci, rezultati forenzičkih testiranja, autopsije... To će biti mnogi dokazi u vezi sa nestankom i ubistvima ljudi koji su prebačeni na lokacije gdje su im tijela zakopana deset metara ispod zemlje", rekao je Bramerc dodajući kako je tokom posjete Sarajevu održao i sastanak sa glavnim tužiocem BiH Goranom Salihovićem s kojim je razgovarao o radu Tužilaštva BiH.

"Da kažem da smo zadovoljni bilo bi pretjerivanje. Razgovarali smo o dvije stvari. O istražnom materijalu koji smo im poslali u periodu od 2007. do 2010. godine. Nažalost, vidjeli smo ponovo da je postignut vrlo mali napredak. Dobili smo obećanje da će naredne godine biti podignute dodatne optužnice. Ali moram kazati da nisam zadovoljan sa napretkom koji je postignut u vezi sa našim sudskim slučajevima. Postoje drugi slučajevi na nacionalnom nivou, ali bez značajnog broja optužnica. Te optužnice su opet niskorazredni slučajevi, a ne prioritetni slučajevi. Tokom razgovora sa glavnim tužiocem, ali i drugim predstavnicima bh. sudstva rekao sam im 'morate se fokusirati na prioritetne slučajeve, najveće slučajeve'. Bitno je da se ti slučajevi vode zajedno jer ono što vidimo je da postoji tendencija da se razdvoje složeni slučajevi na nekoliko manjih slučajeva, što je nepovoljan razvoj događaja jer to ima negativan utjecaj na mogućnost da tužioc ubijedi sudije u kriminalnu odgovornost optuženih", istakao je Bramerc.

Prema njegovom mišljenju, veliki problem u BiH predstavlja činjenica da u zemlji postoje pojedinci i institucije koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici. Dodaje kako je teško govoriti o pomirenju u jednom društvu sve dok se ne prihvate greške iz prošlosti.

"To vidim kao vrlo teško pitanje. Govorio sam i ranije kako je negiranje genocida u Srebrenici neprihvatljivo. U to sam se uvjerio kada sam prvi put išao u Srebrenicu prije nekoliko godina. Istog dana kada smo posjetili grobove žrtava i kada sam slušao priče preživjelih, političko rukovodstvo Republike Srpske je javno reklo da se genocid u Srebenici nikada nije desio. To je naravno uvreda za žrtve. Još uvijek mnoge žrtve ne znaju gdje su njihovi nestali. Postoje mnoge nestale osobe, ali i političari koji ne priznaju patnje i bol drugih. Mislim da to je ozbiljan problem. Znam da se vode rasprave da se donese zakon protiv negiranja genocida. To je jedan od načina da se tome stane u kraj. Ali sve dok ne postoji prihvatanje grešaka iz prošlosti u nekoj zajednici, biće vrlo teško da društvo ide naprijed i da se postigne pozitivni uticaj na pomirenje", smatra Glavni tužilac Haškog tribunala.

Na kraju poručuje kako Haški tribunal zasigurno nije politička institucija kao što to neki tvrde dodajući da je i sam nezadovoljan oslobađanjima nekih optuženih u Hagu.

"Čuo sam za te tvrdnje, posebno nakon nedavnih oslobađajućih presuda. Ali i sam sam uvijek govorio koliko sam nesrećan i nezadovoljan zbog tih oslobađajućih presuda. Ipak, stoposto sam siguran da niko u mome uredu nije vođen bilo kojom vrstom političke motivacije i nadam se da je tako i sa sudijama", kazao je Bramerc u razgovoru za AA.