Ovaj izvještaj je predstavio, prema riječima direktorice ICMP-a Ketrin Bomberger, do sada najobuhvatniju analizu BiH u procesu traženja nestalih osoba. 

"U sukobima u BiH tokom 90-tih godina nestalo je skoro 30.000 ljudi. Hvala i Haškom tribunalu u pronalaženju nestalih osoba. BiH je prva koja ima Zakon o nestalim osobama i prva država koja ima institut za traženje nestalih", kazala je Bomberger.

U izvještaju su, prema njenim riječima, posebno obrađeni podaci o 7.000 nestalih Srebreničanima čija je sudbina još uvijek nepoznata nakon pada Srebrenice.

U svom obraćanju, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Edvard Ferguson, je kazao kako je današnja prezentacija izvještaja o nestalim osobama u BiH izuzetno važan događaj koji je svjedok dostignuća koje je postigao ICMP.

"Eksperti ICMP-a  su naučnici i traže istinu bez statusa etničke pripadnosti i ovo je srčana nauka. Posebno su važni oni koji rade sa porodicama i koji traže nestale. Ovaj pregled stanja slijedi pozitivan trend i pokušavamo ga predstaviti cijeloj zemlji. To je jer njihov rad koji ovdje još nije okončan. Od 30.000 nestalih u BiH, više od 70 posto je do sada identifikovano, a nekih 8.000 ljudi još uvijek nedostaje", kazao je Ferguson. 

Izvještaj je pokazao kako su većina nestalih u ratnom sukobu 90-tih godina u BiH muškarci kojih ima oko 87 posto. Pored toga, analizom nije utvrđena značajna razlika u stopi identifikacija između Federacije BiH (74,83 posto) i Republike Srpske (72,18 posto).

ICMP je tokom svog djelovanja u BiH ostvavio i saradnju sa Tužilaštvom BiH, kazao je glavni tužilac BiH Goran Salihović te dodao kako je ova saradnja rezultirala podizanjem brojnih optužnica. 

"Da bi napravili pomak koliko je moguće o problemu nestalih, intenzivirali smo saradnju sa svim segmentima koji su uključeni u ovaj proces. Zadužili smo sve tužioce iz tima od 38 tužilaca da u svom predmetu predvode ekshumacije i imamo rezultate nakon toga koji pokazuju da se to isplatilo. U 11 godina postojanja Tužilaštva BiH podigli smo 264 optužnice za ratni zločin . U regiji smo lider u tim procesima, a to razumljivo jer imamo najveći broj žrtava", kazao je Salihović te dodao kako je u posjednje dvije godine za ratne zločine optuženo 135 osoba. 

Kako je kazao, među predmetima i optužnicama zastupljene su skoro sve vrste zločina. 

"Svaki zločin je isti, a žrtve su uvijek u pravu. Tužilaštvo BiH je potražilo pomoć i od Predsjedništva BiH da dozvole da Oružane snage BiH učestvuju u eksuhmacijama i imali smo tu uspjeha. Na grobnici Tomašici otkriveno je oko 500 tijela i imamo indicije da ćemo tu otkriti još veliki broj tijela. Pored toga, odluka Predsjedništva BiH dala je saglasnost da Oružane snage BiH učestvuju i u ekshumacijama na lokalitetu Buća Potoka", zaključio je Salihović.

Na današnjoj prezentaciji izvještaja predstavljene su i detaljne informacije o identifikaciji nestalih osoba u BiH raspoređenih prema regijama, od Krajine, preko Podrinja, Hercegovine, Sarajeva, Posavine do zapadne Bosne. 

Predsjednik Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović podsjetio je na 1992. godinu kada je Institut bio na početku svog rada. 

"Kada sam te godine počeo ispisivati tužni imenik onih kojima su ratovi izbrisali tragove nisam slutio tada da će taj imenik dostići broj od 30.000 u BiH. Kada sam poslije rata sa grupom ljudi koji su 1996. godine po šumama i livada oko Srebrenice počeo skupljati ostatke žrtava i otkrivati kasnije sekundarne grobnice i tijela bez dokumenata i ličnih podataka, činilo se da je nezamislivo da će ikada neko od njih biti identifikovan. U toj tami punoj bola i užasa pojavio se ICMP", kazao je Mašović dodajući kako je ICMP zaslužan što je kroz 23 godine sačinio izvještaj o nestalim osobama u BiH

Budući da se u zemlji traga za tijelima još 7.000 ljudi, predstavnica Regionalne koordinacije porodica nestalih osoba Seida Karabašić kazala je kako vjeruje u dalji rad ICMP-a te apelovala na sve nadležne institucije da daju svoj doprinos i pomoć komisiji.

Pored detaljnih podataka o nestalim osobama u BiH, istraživanja i analize ICMP-a pokazale su kako "velika većina građana smatra kako potraga za nestalim osobama doprinosu pomirenju."

/Anadolija/