Prema riječima pomoćnice ministra u Ministarstvu civilnih poslova BiH u sektoru za zdravstvo dr. Draženke Malićbegović, Regionlani centar za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja koji je osnovan 2010. godine do danas je napravio velike rezultate. Ovaj projekat uspješno je implementiran uz finansijsku podršku švajcarske Agencije za razvoj i saradnju BiH, te podršku predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Kako je istako regionalni savjetnik za mentalno zdravlje Regionalnog ureda ZSO-a za Evropu Matthijs Muijen, napredak u BiH u smislu kapaciteta u poboljšanju mentalnog zdravlja je impresivan.

"U tom smislu je uspostava regionalnog centra nešto što je na pragu dobre prakse i to je ohrabrenje i za druge zemlje jugoistočne Evrope da krenu putem BiH. Ovdje sam kako bih proslavio napredak i ono što je BiH do sada ostvarila u ovoj oblasti. Uradili smo i novi plan za narednih 10 godina u oblasti zdravstvenog sektora", kazao je Muijen.

Zdravstvena mreža zemalja jugoistočne Evrope razvila je značajnu regionalnu saradnju u oblasti javnog zdravlja. Projekt mentalnog zdravlja u jugoistočnoj Evropi bio je prvi projekt Zdravstvene mreže, a sjedište Regionalnog ureda projekta je u BiH.

"Zadovoljstvo je danas biti Bosanac i Hercegovac. Čast je jer je BiH pokazala da može biti lider u nečemu, a u ovom trenutku BiH je lider u oblasti mentalnog zdravlja. BiH u ovoj oblasti je najaktivnija možda iz razloga zbog problema u prošlosti, ali i sadašnjoj ekonomsko-socijalnoj situaciji", kazao je predsjedavajući Izvršnog komiteta Zdravstvene mreže jugoistočne Europe Goran Čerkez.

Takođe, je dodao kako je BiH dio iskustava iz ove oblasti već prenijela u Irak, a namjera je da se prenese i u Ukrajinu. 

"Uspjeli smo implementirati  službe u zemljama jugoistočne Evrope na temelju iskustava BiH. Jako je teško biti lider u nekom sektoru, a posebno u BiH. Projekat je sada potencijal za ekonomski razvoj jer samo zdrave sredine mogu imati mogućnosti za ekonomski rast", kazao je Čerkez.

Kada je riječ o građanima BiH i njihovom mentalnom zdravlju, Čerkez je kazao kako je nerealno reći da je mentalno zdravlje građana zadovoljavajuće. 

"Apsolutno ne možemo zaključiti da je mentalno zdravlje građana u BiH dobro, ali ono što je dobro jeste da su službe koje smo izradili dostupne. Imati 65 centara za mentalno zdravlje u zajednici je privilegija. Susjedna Srbija pokušava ih uspostaviti niz godina i u tome nije uspjela. Teško je imati uspostavu centara. Mi smo to uradili", kazao je Čerkez dodajući kako će BiH i u budućnosti ulagati napore u centre u koje se javlja sve veći broj pacijenata. 

Povećan broj mentalnih oboljenja kod ljudi, kako je kazao Čerkez, nije samo slučaj u BiH već u svim zemljama svijeta što je uslovljeno modernim način života. Mentalne bolesti, istakao je, pored onih genetskih, povećane su zbog agresivnosti, nasilja svih vrsta te uticaja okoline. 

U BiH najviše građana zahvaćeno je problemima kardio-vaskularnih bolesti, mišljenja je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović koji je istakao kako i takvi pacijenti zaslužuju podršku mentalnom zdravlju. 

"Bitno je raditi na unaprjeđenju stavova javnosti da mentalno zdravlje zauzima bitnu poziciju u zdravstvenom sistemu. Razvojem mreže centara za mentalno zdravlje u oba entiteta uspostavili smo timovima koji pokazuju svoje praktičke vrijednosti. Posljednji primjer su majske poplave kada su naši timovi imali ulogu u psiho-socijalnoj podršci", kazao je Latinović.

(Izvor:Anadolija)