Ministri zdravlja i pravde Srbije Zlatibor Lončar i Nikola Selaković izjavili su nakon sastanka sa predstavnicima udruženja roditelja sa kojima su razgovarali o izradi posebno zakona, koji bi definisao mehanizam za izvršenje presude Evropskog suda za ljudska prava povodom slučaja "nestalih beba" da će na izradi tog posebnog akta raditi zajedno sa udruženjem roditelja nestalih beba, javlja Anadolija. 

- Sprečavanje zloupotrebe u budućnosti - 

U rasvjetljavanju slučajeva nakon donošenja zakona biće uključena policija i tužilaštvo.

Srbijanski ministar pravde Nikola Selaković je istakao da će korist od ovog zakona imati svi roditelji u Srbiji i država kako bi, kako je rekao, spriječila bilo kakvu zloupotrebu u budućnosti.

On je rekao da će o odluci za donošenje ovakvog zakon obavjestiti Komitet ministara Vijeća Evrope i tok izrade zakona će predstavljati jednu vrstu javne rasprave.

"Ovaj zakon treba, najmanje, da dovede do istine. Cilj je istina, nekada je ona informacija nekada pravda, prevencija. Sve što država može da uradi ona će kroz ovaj zakon da uradi", rekao je Selaković u obraćanju novinarima.

On je dodao da je postignuta saglasnot da se pored državnih organa, roditelja i pravnih stručnjaka u izradi tog akta biti uključeni stručnjaci za ljudska prava i nezavisna regulatorna tijela.

- Istina o nestalim bebama - 

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je naglasio da vlasti hoće široki koncenzus u vezi donošenja ovog zakona i da više nema slučajeva nestanka beba.

"Uvedene su takve mjere, troduple kontrole da se ovo ne desi. Uvodi se video nadzor, uvedene su izuzetno osetljive stvari da bi se to spriječilo, ali ne stajemo na tome", rekao je Lončar i najavio da će donostit i neka nova rješenja poput uzimanja otiska prsta majke i djeteta.

Roditelj koji smatra da mu je oteta beba, član Beogradske grupe roditelja, Jovan Šegrt  je obraćajući se javnosti rekao da krađe beba u budućnosti neće biti kada se sazna šta je bilo sa bebama iz prošlosti i da rade na zakonskom rješenju koji će isključiti institut zastarelosti sudskih postupaka.

Šegrt je potvrdio da se na ovom zakonu radi kako bi se zastarelost otklonila, ali da neće biti krivičnog gonjenja.

"Nama je cilj, nikakva materijalna odšteta, nego samo istina o našoj djeci. Gde se nalaze djeca", rekao je Šegrt.

Mirjana Novak, majka koja se 13 godina traga i bori se da sazna sudbinu svog i djece ostalih roditelja je navela da se ovo dešavalo zbog toga što se zakon nije primjenjivao i da su danas pristali na poseban zakon kako bi se riješila prošlost.

"Najbitniji je način kako ćemo mi doći do sudbine naše djece. Državne institucije nijesu željele da sarađuju s nama svih ovih godina. Bila je potrebna presuda Evropskog suda da bi država konačno shvatila i progledala da hiljade roditelja vapi za istinom o svojoj nestalo djeci", rekla je Novak i poručila ostalim roditeljima da zajedno dođu do istine o svojoj djeci.

- Djeca nestajala od Drugog svjetskog rata do danas - 

Ona je napomenula da se javljaju novi slučajevi roditelja koji smatraju da su im djeca ukradena poslije porođaja.

"Period nestanka beba je od Drugog svjetskog rata do danas. Našu djecu nijesmo vidjeli, identifikovali, sahranili. Od države smo tražili leš. Leš je dokaz da naše djece nema", rekla je ona izrazivši osjećaj da su nakon dugogodišnjeg rada i upornosti došli do rješenja.

Predsjednik Udruženja roditelja nestalih beba u Srbiji Vladimir Čičarević smatra da se krađa beba u Srbiji i dalje odvija i da je jedini način da se to spriječi da se uradi DNK majke i djeteta i postavi video nadzor u porodilištima.

On je rekao da u Srbiji ne postoji presuda za krađu beba i da se cifre o ukradenim bebama u zadnjih četiri decenije kreću od deset do pedeset hiljada novorođenčadi.

"Imamo dokaze da su bebe ukradene, imamo DNK analize. Da li je ovaj Lex specialis priznavanje Srbije da je dolazilo do tog zločina. Brojke koje imamo su brojke teškog zločina i koje će šokirati ne samo Srbiju nego i čitav svijet", rekao je Čičarević i za mart 2015. najavio održavanje najveće konferencije na kojoj će saopštiti sve rezultate i, kako je rekao izvršiti najveći pritisak na vladu.

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je krajem marta 2013. objavio odluku kojom je utvrđeno da je Srbija povrijedila pravo na privatnost i na porodični život Zorice Jovanović i dosudio naknadu nematerijalne štete zbog pretrpljenih patnji, u iznosu od 10 hiljada eura, kao i naknadu za troškove postupka.

Zorica Jovanović je tom sudu podnijela predstavku za zaštitu ljudskih prava tvrdeći da njen zdravorođeni sin 1983. godine u porodilištu u Ćupriji nije umro, a da joj je dežurni ljekar u porodilištu na dan kad je trebala da bude otpuštena saopštio da je beba umrla. Ona je u predstavci navela i da joj tog dana u porodilištu nijesu dali da vidi mrtvo dijete i da je ona posumnajla da joj je dijete oteto.

Sud u Strasbourgu je odredio da je najbolje da Srbija u vezi s tim slučajem donese poseban zakona koji je predložio ombudsman Srbije.