Stručnjaci za religijska pitanja smatraju da, kao u većini evropskih zemalja, i u regionu Balkana postoji islamofobija naglašavajući kako se ipak o toj temi vrlo malo govori u javnosti.

Predsjednica Komisije za slobodu vjere pri Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Džermana Šeta rekla je da u Bosni i Hercegovini postoje slučajevi islamofobije, odnosno diskriminacije koja se odnosi na pripadnost islamu, iako se o tome u društvu nedovoljno govori i takvi slučajevi iznose u javnost.

"Tokom 2014. godine Komisija za slobodu vjere zaprimila je oko 15 prijava koje se odnose na diskriminaciju po osnovu vjerske pripadnosti islamu na području BiH. To jasno pokazuje da u BiH postoji diskriminacija koja se odnosi na pripadnost islamu, a to spada pod islamofobiju. Ti slučajevi koje smo primili jasno govore da je pojedinim poslodavcima u BiH, naprimjer, smetalo što je određena osoba praktikovala svoju vjeru na radnom mjestu, što je htjela da ode na džumu. Probleme imaju i žene koje nose maramu na radnom mjestu. Mnogi trpe diskriminaciju da ne ugroze svoj radni odnos. Postoji i nespremnost tih s druge strane da učine, kako mi to zovemo, razumno prilagođavanje ", istakla je Šeta za Agenciju Anadolija.

Prema njenom mišljenju u BiH sve se češće pojavljuju ozbiljni verbalni napadi zbog pripadnosti islamskoj vjeri iako, kako kaže, postoji zakonski okvir koji garantuje vjerske slobode.

Kada je riječ o drugim zemljama regiona, stručnjaci za vjerska pitanja smatraju da u Makedoniji ne postoji previše izražena islamofobija kao što je to slučaj u nekim evropskim zemljama.

Tako bivši ministar kulture Makedonije i analitičar, Guner Ismail u ističe da bi u kontekstu Makedonije bilo prikladnije zapitati se da li u zemlji postoji demokratija koja omogućava građanima da uživaju lična prava i slobode.

"Strah od vjera na Balkanu još uvijek je prisutan kao ostavština bivšeg režima. Trenutno, diskriminacija na etničkoj osnosi izaziva i diskriminaciju po osnovu vjerske pripadnosti", smatra on.

Sociolog Ali Pajaziti je mišljenja da u zemljama regiona postoje tragovi islamofobije koji se osjete i u javnom životu.

"To možemo vidjeti u medijima ali i u akademskim krugovima. O toj temi se objavljuju mnogi tekstovi u novinama i naučnim magazinima. Na Balkanu su tokom prethodnih 20 godina prisutne aktivnosti i procesi koji upućuju na sve veću islamofobiju i antiislamizam", smatra on.

Podsjetio je na ranije slučajeve u Makedoniji, kada su vandali ispisivali krstove na džamije i kada su na određenim skupovima svete islamske vrijednosti bile predmet ismijavanja. U Makedoniji su slučajevi islamofobije bili posebno izraženi 2001. godine, u jeku tenzija i sukoba između Makedonaca i Albanaca u toj zemlji, kada su brojne džamije bile meta napada vandala. Tada je u Prilepu zapaljena džamija iz osmanskog doba.

Predstavnik Katoličke crkve Albanije, Džordž Frendo smatra da u Albaniji ne postoji rizik od vjerskog ekstremizma niti od širenja islamofobije.  Dodao je kako muslimani i hriršćani u Albaniji čine velike napore na jačanju suživota i dijaloga što, kako kaže, moraju činiti i drugi narodi u regionu kako bi se osigurali mir i sigurno okruženje za sve ljude.

Bogomolje jedna do druge, u svega nekoliko stotina metara kvadratnih u brojnim gradovima regije, posebno u Sarajevu, smatra on, primjer su kako uprkos brojnim preprekama, narodi u ovom regionu uživaju u bogatstvu različitosti. Smatra da su različitosti svakako prednost, nikako mana ili prepreka suživotu.

(AA)