Ona je kazala da nakon sprovedene dijagnostike i dobijene detaljne genetičke informacije parovi gotovo uvijek prihvate mogućnost selektivnog prevremenog prekida trudnoće.

„Na ovaj način u prošloj godini spriječeno je rađanje 19 djece koja su nosioci nasljednog oboljenja i imala bi značajne poremećaje u rastu i razvoju“, rekla je Miljanović , koja je specijalista pedijatrije i subspecijalista kliničke genetike.

Ona je kazala da više od 12 hiljada pacijenata godišnje posjeti i ostvari neophodnu zdravstvenu uslugu u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore.

„Oko tri hiljade pacijenata koji ostvare genetičku konsultaciju u Ambulanti za kliničku genetiku zbog sumnje na postojanje ili rizik od nasljednih bolesti, oko 600 trudnica, kod kojih se prenatalnom dijagnostikom isključi ili potvrdi rizik od hromozomskih oboljenja kod budućeg potomstva“, rekla je Miljanović.

Ona je navela da se Centru godišnje javi više od 300 bračnih parova sa problemima u stvaranju potomstva i pojedinaca kojih se ispituje opterećenje od nasljednih opterećenja i sklonisti.

„Oko 200 pacijenata sa sumnjom na nasljedno oboljenje ili hemato-onkološkim oboljenjima i više od devet hiljada pacijenata sa imunološkim poremećajima“, kazala je Miljanović.

Prema njenim riječima, imajući u vidu činjenicu da se stopa smrtnosti dojenčadi u Crnoj Gori poslednjih godina kreće oko pet do šest odsto, za očekivati je, kako je objasnila, značajan udio genomskih bolesti u ukupnom obolijevanju stanovništva u Crnoj Gori.

„U Crnoj Gori se godišnje rađa oko osam hiljada novorođenčadi i procjenjuje se da najmanje 250 do 400 trudnoća, odnosno parova koji planiraju potomstvo, ima rizik za rađanje djeteta koje ima neku vrstu nasljednog poremećaja ili prisustvo kongenitalnih anomalija“, navela je Miljanović.

Takođe se, kako je dodala, procjenjuje da bi se svake godine rodilo oko 40 djece sa hromozomskim nasljednim oboljenjima, ukoliko ne bi postojala prenatalna dijagnostika.

(RTCG)