"Mislim da je krajnje vrijeme da se ta priča dovede do kraja, da se angažuje cjelokupna stručna javnost i da se generalna javnost upozna sa stvarnim stanjem stvari da bi na kraju mi kao Parlament donijeli zaključak da li da se ratifikuje već dogovorena granica koja izuzima Sutorinu iz sastava BiH", kazao je Bosić, piše Anadolija.

Prema njegovim riječima, pošto je Sutorina i ta granica na teritoriji Grada Trebinja i pošto je to i pitanje bh. entiteta Republika Srpska (RS), on je kao član Kolegija iz tog entiteta uputio juče pismo predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nedeljku Čubriloviću i svim klubovima poslanika u NSRS-a da pokrene inicijativu da se ova stvar razjasni i sa stanovišta RS-a. To podrazumijeva da se oni uključe u raspravu oko stvarnog stanja stvari, oko granice, Sutorine i kako bi na kraju svi zajedno došli do najboljeg mogućeg rješenja.

"Moj cilj nije da problematizujem bilo koje rješenje, ali smatram da je krajnje vrijeme da se definitivno razjasni stvar oko Sutorine", kazao je Bosić.

Podsjetio je da je i do sada bilo inicijativa u vezi sa Sutorinom.

"Smatram da i RS treba da kaže svoj glas oko svega toga. Nadam se da neće doći do daljeg produbljivanja krize i nerazumijevanja u odnosima sa Crnom Gorom. Iznenađen sam na koji način je Crna Gora reagovala samo na spomen razmatranja pitanja Sutorine. Reakcija da se zaustavi slanje ambasadora Crne Gore u BiH je suviše oštra reakcija", pojasnio je Bosić.

Kako je kazao, on se zalaže za demokratsko i razumno smirivanje atmosfere i otvorenu raspravu.

"Sporovi ovog tipa, pogranični sporovi su uobičajni i u Evropi i svijetu. Vjerujem da će Crna Gora prihvatiti da se argumentima razgovara oko te stvari. Vjerujem da će javna rasprava koja se organizuje ovdje preko Ustavnopravne komisije u Parlamentu BiH, iznijeti sve činjenice i da ćemo svi zajedno biti u mogućnosti da zaključimo šta je to najbolje za BiH i RS, ali i za Crnu Goru imajući u vidu da ćemo se jednog dana vjerovatno svi zajedno naći u EU sa reletivizovanim granicama", pojasnio je Bosić.

Obraćanje javnosti pod nazivom "Inicijativa o Sutorini" Bosić je inače, upriličio povodom prijedloga rezolucije o Sutorini koju je u parlamentarnu raspravu dostavio zastupnik SDP-a Denis Bećirović, a kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na posljednjoj sjednici usvojio je zaključak kojim je zadužio Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o pitanju Sutorine. 

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.