„Vjerovatno ću uputiti odgovor, ali će taj odgovor vjerovatno sadržati moje optužbe za Bramerca zbog njegovog nepriličnog ponašanja“, rekao je Šešelj komentarišući po drugi put upućen zahtjev sudskom vijeću u Den Haagu da naloži Šešeljevo vraćanje u pritvor iz kojeg je pušten zbog zdravstvenih problema u novembru prošle godine.

Upitan da prokomentariše izjave novoizabrane predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović u vezi sa odnosima sa Srbijom i zemljama regiona, Šešelj je rekao da se sa Grabar Kitarović dopisuje i da je u „bliskim odnosima“.

„Mi smo u veoma bliskim odnosima, dopisujemo se preko interneta, Tvitera, prije svega. Ne bih vam potanko objašanjavao koji su to naši planovi. To spada u našu strogu intimu“, rekao je Šešelj.

On je na konferenciji za novinare u centrali SRS-a u Zemunu iznio niz optužbi na račun bivšeg partijskog kolege i premijera Srbije i predsjendika Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića.

Šešelj je ustvrdio kako je njegova stranka došla do podataka da "prilikom ukidanja JAT-a i formiranja Air Serbije, Etihad nije uložio ni jedan dolar već garantovao kredit".

Komentarisao je i politiku srpske Vlade prema Kosovu, rekavši: „Faktički, zabranom da se sa ličnom kartom ne može na Kosovo, Vlada Srbije pokazuje da je otpisla tu srpsku teritoruju.“

Sudsko vijeće Haškog tribunala je 6. novembra 2014. donijelo odluku da optuženik za ratne zločine počinjene tokom proteklog rata na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine Vojislav Šešelj bude privremeno pušten na slobodu u Srbiju, radi liječenja. On se 12. novembra vratio u Srbiju.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao je optužnicu protiv Šešelja u januaru 2003. za ratne zločine na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Šešelj se mjesec dana kasnije dobrovoljno predao, 24. februara iste godine, a suđenje mu je počelo 7. novembra 2007. godine. Do danas nije donesena presuda u ovom predmetu.

Optužen je za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i Vojvodine, što obuhvata ubistva u Vukovaru, u okolini Sarajeva, Mostaru, Nevesinju i Zvorniku, zatim pritvaranje civila u logore pod nehumanim uslovima, mučenje, premlaćivanje i ubistva, deportacije i prinudno preseljavanje desetine hiljade Hrvata i muslimana sa tih teritorija i dijelova Vojvodine i namjerno uništavanje njihovih domova, imovine, kulturnih i vjerskih objekata.

Zbog govora mržnje i javnih nastupa Haško tužilaštvo je tražilo vraćanje Šešelja u pritvor, ali je taj prvi zahtjev koji je potpisao tužilac Brammertz odbijen.