"Postavlja se pitanje koje je to zahtjevne kriterijume, kako kaže Pusić, ispunila Hrvatska iz Poglavlja 23 "Pravosuđe i ljudska prava", a koji se tiču rješavanja imovinskih problema proteranih Srba i srpskih povratnika, pitanja nestalih i kažnjavanja ratnih zločinaca hrvatske nacionalnosti", upitao je Linta u saopštenju.

Odgovor je, kaže jednostavan, "skoro nikakve, jer je Evropska unija drastično smanjila kriterijume Hrvatskoj za zatvaranje pomenutog poglavlja sredinom 2011. godine".

Linta smatra da odbijanje Pusić da se ogradi od antisrpskog djelovanja hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu predstavlja još jedan znak da će Hrvatska učiniti sve da blokira Srbiju na njenom putu ka Evropskoj uniji. 

"Žalosno je da lekcije Srbiji o potrebi isupunjavanja kriterijuma u oblasti ljudskih prava i pravosuđa pokušava da dijeli država u kojoj se ratni zločinci hrvatske nacionalnosti slave kao heroji, masovno krše ljudska prava Srba, nekažnjeno rehabilituje ustaštvo i negiraju ili umanjuju žrtve genocida iz Drugog svetskog rata", istakao je Linta.

On je u saopštenju upitao Pusić zbog čega više od tri mjeseca uporno odbija da javno osudi odluku Opštinskog vijeća Gline od 21.oktobra 2014. godine kojom je zabranjeno služenje parastosa i odavanje pošte na mjestu pravoslavne crkve u Glini, u kojoj su "ustaše 1941. godine zverski ubile više od 1.500 Srba".

"Tražimo da Pusić javno pokrene inicijativu da hrvatska Vlada raspusti opštinsko vijeće Gline jer se navedenom odlukom vrijeđaju preostali Srbi u Hrvatskoj, stotine hiljada prognanih Srba i građani Srbije. Takođe, tražimo da Pusić javno podrži inicijativu da se vrati ime Spomen-doma koji je sagrađen 1967. godine na mjestu srušene pravoslavne crkve i velikog zločina", naveo je Linta. 

On je kazao i da su hrvatske vlasti poslije proterivanja Srba u operaciji "Oluja" Spomen dom preimenovale u Hrvatski dom i i time poslale poruku da odobravaju veliki zločin nad više od 1.500 Srba. 

(Tanjug)