U tekstu koji je danas objavio pod naslovom "Grčka ili Njemačka:Ko je kome dužan?", Dojče vele navodi da su ekonomski gubici iz rata i okupacije i danas razlog za svađe, jer Grčka smatra da je loše prošla na međunarodnim pregovorima o reparacijama, posle kraja nacističke diktature.

Novi premijer Cipras insistira na rješavanju tog problema i procjenjuje da Njemačka Grčkoj duguje nekoliko milijardi eura, navodi se u tekstu, uz konstataciju da je Njemačka vlada uvijek negirala takve tvrdnje. Ministarstvo finansija u Berlinu navodi da su Grčki zahtjevi riješeni ranijim obeštećenjima.

Radi se o direktnoj ratnoj šteti zbog pljačke, ubistava i uništavanja. Na osnovu ugovora iz 1960. godine, Njemačka je žrtvama nacističkih zločina u Grčkoj isplatila 115 miliona maraka. Time bi trebalo da su pokriveni svi pojedinačne zahtjevi za odštetu.

Debata se, međutim, vodi i oko kredita na koji je Grčka država bila primorana: Narodna banka Grčke je 1942. morala nacistima da dâ beskamatni kredit od 476 miliona rajhs maraka. Tim novcem su nacisti zvanično finansirali svoje „troškove okupacije“ Grčke, ali taj novac Grčkoj nije vraćen. Zbog toga komisija eksperata u Grčkoj smatra da Njemačka Grčkoj i dalje duguje oko jedanaest milijardi eura, navodi Dojče vele.

Njemačka, međutim, smatra da je pitanje reparacija definitivno riješeno. Prva konferencija na tu temu održana je u Parizu, još u jesen 1945. godine. Grčkoj je tada procentualno pripao dio njemačkih reparacija za Drugi svjetski rat i ona je dobila materijal ukupne vrednosti do dvije milijarde eura.

U tekstu se precizira da su Londonskim sporazumom iz 1953. zapadne sile rješavanje ostalih zahtijeva za reparaciju pomjerile do zaključenja mirovnog sporazuma. Osim toga, Njemačkoj su dugovi dijelom oprošteni. Međutim, mirovni sporazum između Njemačke i saveznika nikada nije formalno sklopljen. Umjesto toga, 1990. godine na snagu je stupio takozvani „Sporazum dva plus četiri“ kojim se reguliše ponovno ujedinjenje Njemačke. Taj sporazum priznala je i Grčka, a njime nisu predviđene nikakve dalje reparacije.

Dojče vele podsjeća da je, od izbijanja dužničke krize, tema reparacija u Grčkoj ponovo veoma aktuelna. Atina je 2010. od Evropske unije morala da zatraži pomoć kako bi spriječila nacionalni bankrot. Njemačka je od tada Grčkoj pozajmila oko 65 milijardi eura.

Grčki premijer Cipras više puta je ukazivao da bi te dugove trebalo prebiti sa ratnom odštetom. Neki pravni stručnjaci u Grčkoj smatraju da je takav model moguć. Pritom se prije svega misli na potraživanja nastala zbog nevraćenog prisilnog kredita za okupaciju.

Većina eksperata, međutim, isključuje mogućnost da se, 70 godina posle rata, povedu novi pregovori o reparacijama, napominje Dojče vele.