Ova jedinica jačine brigade, popularno nazvana "udarna pesnica" NATO, sastojaće se od četiri do pet hiljada ljudi i biće u stanju da u roku od dva do četiri dana reaguje na svaku prijetnju Savezu, poručili su ministri u saopštenju.

Osim toga, na sastanku je odlučeno da se u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj, i tri baltičke zemlje postave štabovi i komandni centri za prihvat ove jedinice, koja je od danas zvanično dobila ime Zajedničke snage vrlo visoke borbene gotovosti sa engleskim akronimom VJTF. 

Formiranje VJTF i prihvatnih baza na istočnim granicama NATO bilo je dogovoreno na septembarskom samitu NATO u Velsu, ali zemlje članice dosad nisu mogle da se saglase o detaljima plana i o pojedinačnim doprinosima zajedničkom projektu. 

Prema planu koji je danas usvojen, VJTF će postati operativne sredinom sljedeće godine, nakon što članice pošalju kontigente na zajedničku obuku. 

Iako se u saopštenju to nigdje posebno ne navodi, plan je usvojen kao odgovor na pojačane vojne aktivnosti Rusije na istočnim granicama NATO, kao i na bojazan baltičkih zemalja da bi mogle postati meta ruske agresije. 

"Moramo da donesemo važne odluke o jačanju naše kolektivne odbrane", izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg prije sastanak ministara odbrane zemalja Alijanse u Briselu. 

Na samitu NATO-a u Velsu u septembru šefovi država i vlada odlučili su da pojačaju svoju odbranu poslije aneksije poluostrva Krim Rusiji i sukoba u istočnoj Ukrajini.

2.700 njemačkih vojnika za NATO trupe

Njemačka će u "test fazi" staviti oko 2.700 svojih vojnika na raspolaganje NATO u planovima Alijanse da, povodom ukrajinske krize, ojača snage za brzo dejstvo. 

Snage za brzo djelovanje trebalo bi da budu povećane na 30.000 ljudi, među kojima će 5.000 biti sposobno da se za nekoliko dana prebaci u krizne regione, saznaju danas njemački mediji, navodeći da brojka o broju njemačkih vojnika nije potvrđena. 

Njemački ministar odbrane Ursula fon der Lajen je ukazala na planove Alijanse o formiranje snaga za brzo reagovanje i postavljanju šest komandnih štabova na istoku Evrope - u Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj i, kako javljaju mediji u izvještajima sa sastanka ministara odbrane NATO zemalja u Briselu, navela da će se Njemačka tu adekvatno angažovati. 

Trupe za brzo djelovanje NATO trebalo bi da pred Rusijom, povodom ukrajinske krize, pokažu da Alijansa svoje istočne partnere "ne ostavlja na cedilu", ocjenjuju mediji i prenose da je fon der Lajen te planove Alijanse protumačila znakom jedinstva i odlučnosti saveza i ukazala da će time postati "fleksibilniji, brži i snažniji za reagovanje". 

Njemačka štampa ocjenjuje da nasilje u Ukrajini raste i da "Rusija i dalje povređuje međunarodno pravo tako što separatiste podržava naoružanjem, obukom i trupama".

(B92)