O problemu "Paradoks sudskog procesa: Bosanski jezik!?" Šeremet je govorio zajedno sa književnikom Hadžemom Hajdarevićem i profesorom Dževadom Jahićem na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, prenosi Anadolija.

Šeremet je kazao da se na pokretanje sudskog postupka odlučio zbog diskriminisanja.

"Odlučio sam se pokrenuti sudski postupak koji je već u toku, a na bazi diskriminacije, nemogućnosti pristupa obraćanja službama, institucijama Republike Srpske, kao i nemogućnosti studiranja na hrvatskom i bosanskom jeziku na zvaničnim fakultetima u okviru univerziteta u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu", kazao je Šeremet.

Šeremt je istakao kako zbog navedenih razloga smtra da je došlo do kršenja ljudskih prava.

"Prije svega, smatram da je došlo do narušavanja Mirovnog sporazuma iz Dejtona, nakon toga, i Aneksa četiri - Ustava BiH, kao  i Evropske konvencije o ljudskih pravima", dodao je Šeremet.

Književnik Hajdarević podjsetio je kako jezik predstavlja slobodan izbor pojedinca.

"Svi dobro znamo da je pitanje jezika, pitanje čovjekove elementarne slobode, a kako živimo u vrijeme nesvakidašnjih paradoksa, tako i ovo pitanje se na neki način uklapa u jedan nesretni živopisni mozaik fašiozidnih društvenih uvjetovatnosti i konteksta. Da je Aristotel živio u Bosni, možda se nikad ne bi dosjetio one svoje čuvene maksime: o aksiomima raspravljaju jedino budale", zaključio je Hajdarević.

Lingvista i profesor bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dževad Jahić kazao je kako je apsurdno da jezik bude predmet sudskog spora.

"Nažalost, evo još jedne prilike gdje možemo govoriti o tome na koji sve način jezik može biti sredstvo, ne samo sporazumijevanja, ne samo dogovaranja, ne samo razumijevanja nego i velikih nesporazuma, pa i manipulisanja. Dogodilo se i ovoga puta među našim brojnim apsurdima da jezik, u ovom slučaju bosanski jezik, može biti predmet i sudskog spora", kazao je Jahić.

Prema njegovim riječima, suština sudskog procesa o bosanskom jeziku jeste pitanje da li građanin BiH može putem njega ostvariti svoja "elementarna prava": "Da u ovom slučaju vidimo da li čovjek, slobodni građanin ove zemlje može zaštiti svoja kulturna, svoja ljudska, jezička prava i svoju slobodu tim sudskim procesom gdje se na jedan najgrublji način negira jedan identitet. Pri tome, ne mislim na nacionlani identitet, mislim na identitet svakoga pojedinca, čovjeka koji ima pravo da bude ono što jeste, da misli i govori jezikom kojim misli i govori, a koji je to jezik, to je pitanje u ovom slučaju izuzetno napadnih i agresivnih političkih manipulisanja."

Anadolija