Premijer je kazao i da je Kosovo svoje obaveze iz Briselskog sporazuma ispunilo, dok je sa srpske strane bilo odugovlačenja i kršenja dogovorenog o čemu je Brisel informisan. On je istakao da je ova godina počela neispunjavanjem dogovorenog, posebno u rasformiranju ilegalnih struktura, prenosi Anadolija.

"Vizija naše Vlade je da Briselski dijalog omogući tretiranje i rješavanje svih pitanja koja se odnose na dobrosusjedstvo i bilateralnu saradnju do konačnog priznanja između dvije zemlje i međusobnog neometanja pri učlanjenju u EU i evroatlanske strukture", kazao je Mustafa.

U narednom periodu će, dodao je, biti govora o demarkaciji granice, ratnoj reparaciji, uključujući i pitanje nestalih osoba i druge žrtve nasilja, nadoknadu ratne štete, vraćanje dokumentacije odnijete tokom rata, kao i sukcesiji između dvije zemlje na bazi međunarodnih zakona.

Mustafa je govoreći o sporazumu o pravosuđu postignutom u ponedeljak, kazao da je jako važno što će pravosudni sistem biti jedinstven čime će se ukinuti paralelni sistem sudova, koji je do sada postojao na sjeveru Kosova.

"Sva postignuta rješenja su u okvirima Ustava Republike Kosovo i postojećih zakona i nijedno rješenje ne zahtjeva izmjenu zakona, već samo primjenu tih zakona na teritoriji Republike Kosovo", ocijenio je premijer.

Iznoseći detalje sporazuma, premijer je rekao da će postojati Osnovni sud i Osnovno tužilaštvo u Mitrovici, ali da će biti smješten u više objekata iz praktičnih razloga. Predsjednik Suda će biti Srbin, a glavni tužilac Albanac, dok će broj sudija i administrativnog osoblja biti u srazmeri sa strukturom stanovništva u tom djelu zemlje.

Mustafa je naglasio da će funkcionalizacijom ovog sporazuma biti ukinuti svi sudovi i tužilaštva u Srbiji, koji se odnose na teritoriju Kosova, a koji su bili i unutar i van teritorije Kosova.  

Premijer Kosova je rekao da je na sastanku u Briselu razgovarano i o ilegalnoj migraciji građana Kosova, te da je srpska strana rekla da u tom pravcu radi sa mađarskom i njemačkom stranom. Takođe, istakao je da je rješenje pitanja pravosuđa, ali i ukidanja srpske Civilne zaštite na sjeveru Kosova, stvoriti mogućnost da se razgovara i o formiranju Zajednice srpskih opština predviđene Briselskim sporazumom.

Nakon izlaganja premijera, sporazum o pravosuđu i dijalog sa Srbijom su podržali poslanici vladajuće kaolicije, dok je opozicija izrazila protivljenje i od premijera tražila tačan tekst potpisanog sporazuma.

Visar Imeri, šef poslaničke grupe Pokreta "Samoopredeljenje" upitao je Mustafu u kom svojstvu je potpisao sporazum o pravosuđu, kao premijer Kosova ili u lično ime.

"Tekst sporazuma nije uručen poslanicima Skupštine Republike Kosovo i mi danas ne znamo šta sadrži taj tekst", kazao je Imeri i zatražio da se obelodani sadržaj teksta sporazuma i koliko ima tačaka.

Lider opozicione "Inicijative za Kosovo" Fatmir Limaj je zatražio od premijera Mustafe da promijeni pristup dijalogu, zato što po njemu ima i tema, kao što je upravo pravosuđe, o kojima ne treba da se diskutuje sa drugom zemljom.