Nekoliko desetina aktivista obučenih u crno su nosili transparente kojima podsjećaju na otmicu u Štrpcima 27. februara 1993. godine.

"Pamtimo zločin u Štrpcima", "Odavde je krenuo voz smrti 671", "Voz je stao u 15:48", pisalo je na parolama koje su tokom jednosatnog stajanja držale "žene u crnom".

Učesnici mirnog protesta nosili su i ispisana imena svih otetih putnika. Oni su prolaznicima kod Željezničke stanice dijelili letke u obliku vozne karte kojim podsjećaju da su pripadnici oružane formacije "Osvetnici" na današnji dan iz voza na relaciji Beograd - Bar, na stanici Štrpci, 230 kilometara od Beograda, oteli putnike nesrpske nacionalnosti.

Ovom akcijom članovi NVO su istakli da zahtjevaju da se slučaj procesuira kao i da se neće pomiriti sa zaboravom i da počinioci najvišeg ranga budu amnestirani.

Predsjednica Žena u crnom Staša Zajović je rekla da je zločin u Štrpcima trebao i mora da se rasvjetli s obzirom da je, kako je naglasila, počinjen uz prisustvo države i o kojem su znali tadašnji najviši rukovodici SR Jugoslavije.

"Smatramo da je ovo jedan od najsramnijih zločina jer je počinjen zato što su ljudi bili drugačijeg imena. Potrebno je da se pokrene postupak ne samo protiv izvršilaca nego protiv i protiv najviših predstavnika vlasti tadašnje SRJ", rekla je Zajović naglasivši da su za otmicu u Štrpcima znali predsjednik SRJ Dobrica Ćosić, ministarstvo odbrane i unutrašnjih poslova.

Ona je, osvrnuvši se na najavu Tužilaštva za ratne zločine Srbije da će uskoro podići optužnicu protiv petorice osumnjučenih, izrazila nadu da će se "odmotati klupko državno organizovanih i sponozorisanih zločina".

Skup koji je protekao bez incidenata obezbjeđivao je značajan broj policajaca.

Za zločin u Štrpcima do sada je procesuiran samo Nebojša Ranisavljević, pripadnik oružane grupe "Osvetnici" koja je bila pod kontrolom Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

U sudskom postupku protiv Nebojše Ranisavljevića pred Višim sudom u Bijelom Polju, utvrđeno je da su pripadnici Višegradske brigade VRS, predvođeni Milanom Lukićem, 27. februara 1993. godine na stanici u Štrpcima nasilno zaustavili voz broj 671 i iz njega izveli 20 putnika - 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu osobu nepoznatog identiteta. Sproveli su ih do mjesta Prelovo kod Višegrada gdje su ih u lokalnoj osnovnoj školi opljačkali, tukli i mučili, a nakon toga vezali žicom, uveli u kamion i odveli u selo Mušići u okolini Višegrada.

Tokom suđenja Ranisavljeviću utvrđeno je da je otmica bila planirana, o čemu su saznanja imali najviši predstavnici državnih organa tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), među kojima su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vojska Jugoslavije i Služba državne bezbjednosti. Međutim, ni jedan organ nije preduzeo ništa da se otmica spriječi.

Žrtve ovog zločina su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića, Rasima Ćorića i Jusufa Rastodera pronađeni su u jezeru Perućac 2009. i 2010. godine, dok se za tijelima 17 žrtava još uvijek traga.

U decembru 2014. godine u zajedničkoj akciji policija Srbije i Bosne i Hercegovine, uhapšeno je 15 osumnjičenih za učešće u ovom zločinu i protiv njih je pokrenuta istraga.

Među uhapšenima su komandant Višegradske brigade Luka Dragičević i komandant interventnog voda Višegradske brigade Boban Inđić, kao i Gojko Lukić, brat haškog osuđenika i vođe jedinice "Osvetnici" Milana Lukića.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije saopštilo je danas da je završilo predistražni postupak protiv pet osoba osumjičenih u predmetu "Štrpci" i na osnovu prikupljenih dokaza, narednih dana će podići optužnicu.

Na osnovu naredbe tužioca za ratne zločine Vladimira Vukčevića, predistražni postupak se u Srbiji vodio protiv Gojka Lukića, Ljubiše i Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

(Izvor: Anadolija)