Orašaste plodove već dugo smatraju najsavršenijom hranom u prirodi.

Otkriveno je da od svih drugih orašastih plodova, orasi sadrže najveći nivo antioksidanata. A kad se govori o hrani koja je zdrava za srce, orasi se nalaze među tri najzdravije namirnice.

Osim što su bogati antioksidantima, sadrže i zdrava vlakna, proteine, vitamine i minerale. Ne čude zato istraživanja koja pokazuju da redovno uzimanje oraha može da smanji rizik od srčanih bolesti, nekih oblika raka i dijabetesa tipa 2.

Jedna od zanimljivosti jeste i da orah izgleda kao mali mozak, čak su bore i uvijanja baš kao i neo-korteks. Danas je poznato da orah pomaže u razvoju više od tridesetak neuro-transmitera za moždane funkcije.

U najnovijem istraživanju naučnici sa Univerziteta Skranton u američkoj državi Pensilvanija analizirali su sadržaj antioksidanata u nekoliko vrsta orašastih plodova: orasima, bademima, kikirikiju, pistacijama, lješnicima, brazilskim orasima, pekan orasima, makadamija orasima i indijskim orasima.

Vođa studije dr. Džo Vinson je rekao:

"Orasi su rangirani iznad kikirikija, badema, pekan oraha, pistacija i drugih plodova. Šaka oraha sadrži gotovo dvostruko više antioksidanata nego ista količina bilo kojeg drugog orašastog ploda. Nažalost, ljudi baš ne jedu mnogo oraha. Naše istraživanje pokazuje da u sklopu zdrave ishrane treba jesti više oraha."

Tim dr. Vinsona otkrio je da su osim po količini antioksidanata orasi superiorniji i po jačini antioksidanata koje sadrže. Oni koji se nalaze u orasima su 15 puta snažniji od vitamina E koji je na glasu kao vrlo snažan antioksidant.

Naučnici ističu da je prednost oraha to što ih ljudi jedu neobrađene jer upravo u tom obliku oni su i najefikasniji. Sve druge malverzacije s orasima poput pečenja, umanjiće njihovo dejstvo. No, mnogi ljudi izbjegavaju orahe jer misle da su masni i debljaju. Međutim, orasi sadrže zdrave polinezasićene i mononezasićene masti koje ne začepljavaju krvne sudove kao zasićene masti. Ukoliko budete jeli orahe nećete se ugojiti, osim toga mogli biste i da smršate jer oni izazivaju osjećaj zasićenosti.

"Sedam oraha na dan idealna je količina da bismo dobili maksimalnu korist od njih", dodao je dr. Vinson.

Orahovo jezgro najviše sadrži ulje (55-65%), zatim visokovredne bjelančevina (15%) i isto toliko ugljenih hidrata, a bogata je i kalijumom, magnezijumom, fosforom, gvožđem i vitaminima B i C.

List oraha sadrži čvrsto ulje žućkaste boje, tanin, kiseline ali i materije ljutog i gorkog ukusa.

Pošto sadrži neraspadnute ljekovite sastojke, od orahovog lišća mogu da se prave sirupi, ekstrakti i slični preparati.

Lišće je najbolje upotrebiti dok je zeleno i svježe.

Izvor: Dnevno.hr