Zajedničke istorijske čitanke za region
Ilustracija

Doprinos pomirenja među zemljama i narodima zapadnog Balkana

Zajedničke istorijske čitanke za region

Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi priprema dva nova toma Zajedničkih istorijskih čitanki, koje će obrađivati period Hladnog rada i ratova devedesetih, kao skroman, ali ne beznačajan doprinos procesu demokratizacije i pomirenja među zemljama i narodima zapadnog Balkana, najavila je za Tanjug direktorka tog Centra Zvezdana Kovač.

Čitanke, kao i prethodni, prvi set od četiri knjige, koji se bavio periodom od Osmanskog carstva do Drugog svjetskog rata, biće na raspolaganju nastavnicima širom regiona. 
"U novim čitankama istoričari će se baviti Hladnim ratom i nedavnom istorijom, čije posledice još svi osećamo - ratovima devedesetih. Koncepcija ostaje ista, biće to zbir istorijskih izvora od 1945-1989", istakla je Kovač. 

Čitanke, kako kaže, pružaju više različitih pogleda na isti događaj, što smatra i njihovim najvećim kvalitetom: "Kod jednih, jedan se događaj opisuje kao okupacija, kod drugih kao oslobođenje. Negdje su neki, po opštem utisku važni, događaji našli vrlo malo prostora u udžbenicima istorije, negdje drugo, pak, mnogo više. Ratni zločini koje su počinili drugi narodi se potenciraju, sopstveni se uglavnom prećutkuju", objašnjava ona. 

Kovač dodaje i da se ove čitanke rade uz podršku svih lokalnih ministarstava obrazovanja.
"To je, složićete se, veliki iskorak u kvalitetenije obrazovanje i mi smo ponosni da se naš šesnaestogodišnji marljivi i posvećen rad isplatio i da igramo, makar i malu ulogu u procesu demokratizacije i pomirenja među zemljama i narodima zapadnog Balkana", ukazala je Kovač. 

Budući da čitanke nisu obavezne u školama, Kovač, na pitanje koliko ih nastavnika koristi, kaže da je riječ o "pomoćnom nastavnom sredstvu" i dodaje da "nastavnici vrlo rado posežu za njim". 

"Naša procjena je da ih koristi između 2.500 i 3.000 nastavnika, što će reći da ih je koristilo oko 800.000 đaka. Ovo je podatak za poslednje tri godine i procjena je napravljena uz pomoć naših koordinatora u svakoj zemlji, koji su obično iz lokalnh udruženja profesora istorije. Najviše se koriste u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Albaniji…", naglasila je ona.

Kovač ističe i da je izuzetno važno da svoje utiske o zastupljenosti istorijskih izvora iz vremena hladnog rata i devedesetih u udžbenicima širom regiona, kažu i sami nastavnici. 

Tu priliku su imali, dodala je, na već dva seminara koje je Centar organizovao - i to u Vukovaru i Mostaru.
Naredni seminar će biti održan u Bujanovcu od 27. do 29. marta. 

Utiske brojnih nastavnika iz prva dva grada, istoričari su pažljivo saslušali i uvažiće ih prilikom konačne selekcije istorijskih izvora. 

"Ova tri grada nisu slučajno odabrana kao mjesto okupljanja nastavnika. To su mjesta koja ćemo pamtiti po bolnim uspomenama iz poslednjih ratova. Nadam se da će i u Bujanovcu biti mjesta i otvorenog razgovora i spremnosti da se govori o krivici, ali i o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima", rekla je Kovač. 

Interesovanje i za ovaj seminar je veliko, ali je broj ograničen na 30 nastavnika iz cijelog regiona.
"Sa njima će raditi istoričari koji rade na novim čitankama, nastavku postojećih četvorotomnih, a to su profesor Aleksej Kalionski iz Bugarske, profesor Dubravka Stojanović iz Srbije i Krešimir Erdelja iz Hrvatske", navela je Kovač.

Kaže da od ovog seminara očekuje da nastavnici otvoreno govore o nastavi istorije u svojim školama, da razmijene iskustva, da ostvare nove kontakte i iskoriste ih za saradnju. 

"Takođe, uvaženi profesori istorije će im govoriti o metodološkim principima na kojima se čitanke rade i predložiti im da ih koriste u sopstvenoj nastavi. Ključne riječi su multipersepktivnost i razvoj kritičkog mišljenja. U poslednje vrijeme se, kada je riječ o obrazovanju, mnogo koriste ove riječi, pa je vrijeme da se nastavnicima ponude neka sredstva kako do kritičkog promišljanja i do sagledavanja događaja u širem kontekstu", poručila je Kovač.

Tanjug

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.