Kako navode ti izvori, pokušaj da se susretom vladajuće VMRO i glavne makedonske opozicione stranke SDSM u Evropskom parlamentu podstakne dijalog završio se bez izgleda na bilo kakvo "zakopavanje ratnih sjekira".

Smatra se, štaviše, da, ako politička, parlamentarna i kriza teškog nepovjerenja u institucije vlasti ne bude zaustavljena, sve može da sklizne i u međuetnički sukob, pa bi zbog mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu EU morala da preduzme opipljive korake da se stanje u Makedoniji preokrene ka demokratskom kompromisu i nagodbi.

O dramatičnom pogoršavanju stanja svjedoči, s velikim uznemirenjem se primjećuje u Briselu, i najnovije saopštenje portparola policije u Skoplju da lideru opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije, Zoranu Zaevu, prijeti kazna do deset godina zatvora.

Zaev je, kako je obrazloženo u Skoplju, odao "državnu tajnu" objavljivanjem snimka telefonskog razgovora iz kojeg proizlazi da je šef tajne policije, Sašo Mijalkov, tražio mito za nabavku specijalne opreme od jednog izraelskog proizvođača.

Zaev je prethodno objavio snimke koji teško optužuju i samog makedonskog premijera, Nikolu Gruevskog, za korupciju i masovno prisluškivanje opozicije, građana i novinara. Gruevski je, krajem januara, Zaeva optužio za pokušaj državnog udara i rušenje ustavnog poretka.

"Ledeni brijeg" sukoba, potpunog nepovjerenja u državne institucije i podjele unutar makedonskih političkih snaga i građana, sada je potpuno izronio na površinu, upozorili su krugovi EU i analitičari u istraživačkim centrima koji prate zbivanja u Makedoniji.

U izvorima EP u Briselu je rečeno da će biti održan novi sastanak vladajuće i glavne opozicione makedonske stranke, ali se, uz "krajnje oprezni optimizam", ukazuje na činjenicu da su razmimoilaženja između ključnih političkih činilaca u toj zemlji ogromna, nepovjerenje duboko, čak se može govoriti i o mržnji.

Upućeni u zbivanja u i oko Makedonije smatraju da su i evropske reforme u toj zemlji ozbiljno u zastoju, navodeći da je Evropska komisija upozorila na upliv vlasti u rad pravosuđa i ključnih državnih ustanova, kao i da je sloboda medija teško ugrožena.

U Briselu zato predočavaju da ukoliko ne dođe do napretka Makedonije na evropskom putu i određivanja datuma početka pregovora o članstvu u EU, unutrašnje podjele mogu planuti u prave sukobe, uključujući i one međuetničke.

Vladajući krugovi u Skoplju već optužuju opoziciju da priželjkuje i etnički sukob Makedonaca i Albanaca, a opozicija takve optužbe vraća na račun vlasti.

U EP je predloženo da se pitanje spora Skoplja i Atine oko imena Makedonije koje blokira Makedoniju na putu ka EU odvojeno rješava od pregovora o članstvu s EU, ali zasad Grčka na to stavlja veto.

Stav većine analitičara je da bi, s obzirom na to da je makedonska opozicija izašla iz parlamenta i teško optuživala vladajuće stranke za prevaru na posljednjim izborima, moralo ozbiljno da se razmisli o raspisivanju vanrednih izbora uz strogu međunarodnu kontrolu i istinsku slobodu medija.

U isto vrijeme mješovita parlamentarna komisija bi trebalo da, uz pravosuđe, utvrdi optužbe za korupciju unutar vlasti.