Ilves je u intervjuu za "Dejli telegraf" rekao da Estonija spada u "grupu država koje su pomenute na preteći način" od strane Rusije i da vojna alijansa, kojoj se Estonija pridružila prije 11 godina, treba da uspostavi stalne borbene jedinice u njegovoj državi.

Odbijanje NATO-a da "zaštiti" malu Estoniju od Rusije predstavljaće "smrt" za Sjevernoatlantsku alijansu, rekao je estonski predsjednik u intervjuu za britanski list, a prenio Sputnjik.

Jedine NATO snage u Estoniji predstavlja 150 vojnika iz sastava američke pešadije, i one nijesu stalne, naveo je AFP.

"Stopedeset vojnika nije mnogo, tako da mislimo da je raspoređivanje vojnika u većem broju jedino opravdano", rekao je Ilves.

"One (NATO snage) mogu da stignu ovde za, koliko, nedelju dana? Pet dana? Ali, ako pogledate vježbe našeg susjeda, one su praktično momentalne. Oni su ovdje i sve je gotovo za četiri sata", kazao Ilves.

Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme da se ponovo izvrši procjena nivoa bezbjednosti.

NATO i Rusija su potpisali "osnivački sporazum" 1997. prema kome nikakve borbene jedinice ne mogu da budu stalno raspoređene istočno od Njemačke.

Ilves je, međutim, istakao da su se "bezbjednosne okolnosti" promijenile od 1997, i da postoji opravdanje za raspoređivanje vojnika.

NATO, prema mišljenju estonskog predsjednika, više nije ono što je bio za vrijeme hladnog rata i Alijansi nedostaje nekadašnja odlučnost.

Ilves je, takođe, uvjeren da SAD i Evropska unija treba da isporuče oružje Kijevu, dok Velika Britanija treba da razvija svoj nuklearni potencijal.

Kada je riječ o diplomatiji, po mišljenju Ilvesa, ona je dobra samo kad pod svojom komandom imaš jaku vojsku.

Estonija ima samo 5.300 vojnika i ne posjeduje borbene avione, oslanjajući se isključivo na NATO za odbranu svog vazdušnog prostora.

(Tanjug)