Parlamentarci su velikom većinom glasali za rezoluciju kojom se podstiče Turska da iskoristi stogodišnjicu i prizna genocid nad Jermenima i da na taj način utre put istinskom pomirenju između turskog i jermenskog naroda.

Ankara se, takođe, poziva da otvori arhive i prihvati svoju prošlost, a  Jermenija i Turska da iskoriste postojeće primjere uspješnog pomirenja između evropskih naroda.

EP je 1987. godine ubistvo Jermena tokom Prvog svjetskog rata  proglasio genocidom - termin koji je upotrebio papa Franja u nedjelju revoltirajući Ankaru koja odbija da prihvati "ekstremni termin", mada su evropski parlamentarci pozdravili potez poglavara Rimokatolicke crkve, prenijela je agencija AFP.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je u srijedu da će Turska zanemariti glasanje EP o masovnom ubistvu Jermena.

"Kakvu god odluku Evropski parlament zauzme o tvrdnjama o genocidu Jermena, to će ući na jedno uvo i izaći na drugo", rekao je Erdoan na konferenciji za novinare na aerodromu u Ankari prije odlaska u zvaničnu posjetu u Kazahstan.

Erdoan je kazao da ne postoji mogućnost da ostane "mrlja, nazvana 'genocid' na Turskoj", prenijela je agencija Rojters.

Oko 100.000 Jermena i dalje živi u Turskoj uključujući one koji su turski građani i one koji nisu i sa njima nikada nije loše postupano, istakao je Erdoan.

Jermenska dijaspora tvrdi da je 1,5 miliona pripadnika tog naroda ubijeno između 1915. i 1917. godine, tokom raspada Otomanskog carstva i da su dugo radili na tome da međunarodna zajednica masakr nazove genocidom.

Turska odbacuje takve optužbe i tvrdi da su Jermeni izginuli u građanskom ratu kada su se pobunili protiv Otomanskog carstva i stali na stranu ruskih trupa kada je poginulo između 300.000 i 500.000 pripadnika tog naroda i isto toliko Turaka.

(Nezavisne)