U znak sjećanja na poginule, u beogradskom Tašmajdanskom parku kod spomen-obilježja "Zašto?", kod zgrade RTS-a, noćas su se, kao i svake godine, okupile porodice i prijatelji stradalih radnika.
"Njihove sijeni su i sada ovdje sa nama i još uvijek se nadaju pravdi. Mi ćemo se u njihovo ime za tu pravdu boriti"", rekao je Miroslav Medić, brat poginulog Siniše Medića, posebno se zahvalivši organizacijama Žene u crnom, Majkama Srebrenice, Vukovara, i Zvornika kao i Rosi Jakovljević, majci ubijenog gardiste u Topčideru, koji su prisustvovali pomenu.
Bombardovanje RTS-a je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.
Međunarodna organizacija za ljudska prava "Hjuman rajts voč" je 2000. saopštila da nije bilo nikakvog opravdanja za bombardovanje zgrade televizije.
Čelnici NATO-a su tvrdili da je napad bio opravdan, a specijalna komisija Haškog tribunala koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.
Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović je, u Beogradu 2002., osuđen na 10 godina zatvora, s obrazloženjem da nije poštovao naređenje tadašnje savezne vlade, i ljude i tehniku izmjestio iz objekata RTS-a u Aberdarevoj i u Hilandarskoj ulici.
Vlada Srbije je pre dvije godine formirala Komisiju za razmatranje činjenica o ubistavu novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića, a mandat komisije je proširen i na slučaj ubistava medijskih radnika RTS-a u bombardovanju 1999.
(RTS)
Komentari